Živa

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Za druga značenja, pogledajte Živa (razdvojba).
živa
Osnovna svojstva

Kemijski element
Simbol
Atomski broj

živa
Hg
80
Kemijska skupina prijelazni metali
Grupa, perioda, Blok 12, 6, d
Izgled srebrna tekućina
Pouring liquid mercury bionerd.jpg
Gustoća1 13534 na 25°C[2] kg/m3
Tvrdoća nema ju pri sobnoj temperaturi
Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2

27.983 J mol–1 K–1

Talište -38,83 [1] °C
Vrelište3 356,73 [1] °C
Toplina taljenja 2,29 kJ mol-1
Toplina isparivanja 59,11 kJ mol-1

1 pri standardnom tlaku i temperaturi
2 pri konstantnom tlaku ili volumenu
3 pri standardnom tlaku

Atomska svojstva
Atomska masa 200,59(2)
Elektronska konfiguracija [Xe] 4f145d106s2 [1]

Kemijski element živa nosi u periodnom sustavu elemenata simbol Hg, atomski (redni) broj mu je 80, a atomska masa mu iznosi 200,59(2).

Povijest[uredi VE | uredi]

Živa je poznata od davnih vremena (~ 1500. godine prije Krista). Ime je dobio od latinske riječi hydrargyrum što znači tekuće srebro. To je sjajni, srebrno bijeli metal. Prvi pisani dokaz o živi potječe od Aristotela, a prema ostacima nađenim u egipatskim grobnicama pretpostavlja se da su već Egipćani u 6. stoljeću pr. Kr. poznavali postupak dobivanja žive i njezinu sposobnost amalgiranja. Od prvog stoljeća živa se počela upotrebljavati u medicinske svrhe, a Paracelsus je uveo liječenje sifilisa živom. Pri sobnoj temperaturi je tekućina. Loše vodi toplinu i električnu struju. Stabilna je na zraku. Ne reagira s lužinama i većinom kiselina. Otapa se samo u oksidirajućim kiselinama. Tekuća živa otapa mnoge metale dajući amalgame. Ovisno o količini otopljenog metala, amalgami mogu biti tekući ili čvrsti. Živine pare su vrlo otrovne. Lako se resorbira čak i preko nepokrivenih dijelova kože. Imaju kronični kumulativni efekt. Organski spojevi žive, kao što je metil-živa, su također jaki otrovi.

U prirodi žive ima dvadesetak puta više nego kadmija. Može se pronaći samorodna dispergirana u obliku sitnih kapljica u kamenju i stijenama. Male količine žive nalaze se i u sastavu granita (0,25 ppm), bazalta (0,11 ppm), pijeska (0,03 ppm) i u sastavu mora (2×10-4 ppm). Ipak se najveće količine žive nalaze u spojevima. Nalazi se u obliku minerala cinabarit (HgS) i u obliku levingstonita . Klor-alkalne elektrolize su najveći potrošač žive. Upotrebljava se kao katoda kod elektrolize, zbog velikog prenapona vodika na njoj i stvaranja amalgama s produktom. Sa živom se pune toplomjeri, tlakomjeri, baterije ili se izrađuju svjetiljke koje isijavaju svjetlost bogatu ultraljubičastim zrakama. Cijena redestilirane metalne žive čistoće 99,998% iznosi 54,90 € za 450 g.

U većini spojeva je jednovalentna ili dvovalentna te posjeduje najveću napetost površine što uvjetuje da će se, ukoliko je to moguće, elementarna živa nalaziti u obliku pravilnih kuglica.

Živini spojevi[uredi VE | uredi]

  • Živini(I) halogenidi su Hg2Br2, Hg2F2, Hg2I2 i Hg2Cl2. Svi halogenidi osim Hg2F2 netopljivi su u vodi. Živin(I)-klorid poznat je pod imenom kalomel i koristi se u medicini kao purgativ te kao insekticid. Dobiva se precipitacijom iz otopine klorida kao bijeli kristal.
  • Živini(II) halogenidi su HgBr2, HgF2, HgI2 i HgCl2. Živin(II)-jodid otapanjem u višku jodidnih iona daje stabilan tetreajodmerkurat(II)-ion HgI2-4 koji se kao zalužena otopina naziva Nesslerov reagens i upotrebljava se za dokazivanje i određivanje amonijaka. Živin(II)-klorid korozivna je i jako otrovna tvar.
  • Živin(II) oksid (HgO) dobiva se kao narančastožut prah dodatkom NaOH otopini s Hg2+ ionima. Zagrijavanjem se raspada na elementarne sastojke.
  • Živin(II) sulfid (HgS) javlja se u dvije modifikacije, crvenoj koja se u prirodi nalazi kao crveni mineral cinabarit i crnoj.
  • Millonova baza (Hg2N)OH kao reagens se upotrebljava za dokazivanje bjelančevina.

Kemijska klasifikacija[uredi VE | uredi]

  • kovina

Fizički oblik[uredi VE | uredi]

  • srebrnobijela teška tekućina

Fizičko kemijska klasifikacija[uredi VE | uredi]

  • slaba topivost u vodi
  • gustoća para 6,9
  • potpuno isparava na sobnoj temperaturi

Opasnosti[uredi VE | uredi]

  • sistemski otrov - dišni organi, koža, bubrezi i središnji živčani sustav
  • znaci trovanja - kašalj, bol u grudima, teškoće u disanju, drhtanje mišića, nesanica, glavobolja
  • akutna izloženost - jaka razdražljivost i delirij s halucinacijama
  • latentna faza - znakovi trovanja se ne javljaju odmah
  • ima sposobnost prolaziti kroz neoštećenu kožu

Oznake[uredi VE | uredi]

  • T, N

Dijamant opasnosti[uredi VE | uredi]

  • 3 (za zdravlje)
  • 0 (zapaljivost)
  • 0 (reaktivnost)

Primjena[uredi VE | uredi]

  • u kemijskoj i farmaceutskoj industriji
  • za izradu mjernih instrumenata
  • u elektroindustriji
  • nekada korištena za pozlaćivanje i posrebrivanje metala te pokositrenje ogledala

Zaštita[uredi VE | uredi]

  • posebne prostorije u kojima se radi sa živom
  • sakupiti je bakrenom licnom

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 Sebastian Blumentritt Periodensystem der Elemente, 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., ISBN 978-3-942-53009-5, str. 1
  2. http://gestis.itrust.de/nxt/gateway.dll/gestis_de/008490.xml?f=templates$fn=default.htm$3.0

uz dozvolu autora teksta


Logotip Wječnika
Potraži Živa u
Wječniku, slobodnom rječniku.


P chemistry.svg Nedovršeni članak Živa koji govori o kemijskom elementu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.