Župa Sv.Josipa Đurđenovac

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Župa sv. Josipa u Đurđenovcu utemeljena je 1939., a pod upravom je Franjevačkoga reda. Župa pripada Našičkom dekanatu Požeške biskupije.

Povijest Župe[uredi VE | uredi]

Crkva Sv. Josipa s kipom sv. Josipa Radnika.

Crkvu Sv. Josipa je dala izgraditi uprava Drvno-industrijskog kombinata pod inicijativom židovskog industrijalca Alexandra Sohra zbog sve većeg priljeva radnika katoličke vjeroispovjesti koji su doseljavali u novoosnovani Đurđenovac radi zaposlenja. Do tada, a počevši od 1925., u Đurđenovcu su Franjevci iz Našica služili mise u prostorijama Građanske škole u današnjoj Stepinčevoj ulici.

Izgradnja je crkve započela u srpnju 1936. godine prema nacrtima graditeljsko-urbanističkog ureda u sklopu tvrtke Našička d.d., koji je bio zadužen za planiranje i izgradnju novih objekata na Tvrtkinom posjedu u Đurđenovcu. Zgrada je crkve izgrađena u industrijskom stilu s neogotičkim elementima (kontrafori, gotički lukovi, šiljasti prozori). Crkvena se zgrada sastoji od jednoga broda, apside, narteksa i kora. Izgradnja je trajala godinu dana. 26. kolovoza 1937. godine crkvu je posvetio nadbiskup Zagrebački Alojzije Stepinac imenom sv. Josipa Radnika. 1938. godine je uz zapadnu stranu apside dograđena prostorija za pastoralno osoblje. 8. siječnja 1939. kardinal Alojzije Stepinac izdaje bulu o uspostavi župe Sv. Josipa te ju dodijeljuje na upravljanje franjevcima.

Oltar sv. Josipa izrađen je u Tvornici pokućstva u sklopu Drvno-industrijskog kombinata. Oltarnu sliku "Familia sacra" izradio je akademski slikar Pavao Gavranić po narudžbi direktora Alexandra Sohra. Slika je izvorno bila uvezena na tridentski oltar koji nije sačuvan.

U crkvi su izgrađena i dva lateralna neogotička oltara; oltar sv. Antuna izradio je rezbar Bály, a kip je dopremljen iz Budimpešte i postavljen na oltar za Božić 1937. godine. Oltar Bogorodice izgrađen je 1938. godine.

Ispovjedaonicu je izradio majstor Kirnbauer 1939. godine. a freske je izradio vojni slikar Ivan Kovač 1944. godine.

1967. godine je opsežnim nadograđivanjem povećana izvorna prostorija za pastoralno osoblje, pa je tako izgrađen župni ured i prostorije Franjevačke rezidencije Đurđenovac.

Tlocrt crkve Sv. Josipa

Crkve u Župi[uredi VE | uredi]

U sklopu Župe postoje sljedeći sakralni objekti: crkva u Našičkom Novom selu posvećena Sv. Ani, crkva u Teodorovcu posvećena Sv. Ivanu Krstitelju, te crkva u Pribiševcima posvećena sv. Barbari.

Župnici[uredi VE | uredi]

  1. Fra Hostijan Ostrognaj; prvi župnik Župe Đurđenovac
  2. Fra Klaudije Crničić; sahranjen u Đurđenovcu
  3. Fra Celestin Čakarić; danas je u Virovitici,
  4. Fra Rikard Patafta; danas je u Krapini,
  5. Fra Josip Grubišić; današnji župnik

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. "Đurđenovcu s ljubavlju", zbirka radova kulturne udruge Josip Kozarac, Đurđenovac, 2005.
  2. Službene stranice Požeške biskupije, www.pozeska-biskupija.com
  3. Želimir Cako: "Đurđenovac: kronika", 1995. ISBN 953-96696-0-X

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

  1. http://www.ofm.hr/index.php/prisutnost/hrvatska/53-durdenovac
  2. http://www.pozeska-biskupija.com/