Ivanjsko cvijeće
| Ivanjsko cvijeće | |
|---|---|
 | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Gentianales |
| Porodica: | Rubiaceae |
| Rod: | Galium |
| Vrsta: | G. verum |
| Dvojno ime | |
| Galium verum L. | |
| Sinonimi | |
| Galium praecox Lang. | |
| Baze podataka | |
Ivanjsko cvijeće (prava broćika, žuta livadna broćika, žuta broćika, lat. Galium verum), višegodišnja je zeljasta biljka iz porodice broćevki (Rubiaceae).
Ime[uredi | uredi kôd]
Porijeklo imena:
- roda je iz grč. od gala = mlijeko (zato što se neke vrste koriste za zgrušavanje mlijeka);
- vrste je iz lat. od verus = istinit, pravi.
Opis biljke[uredi | uredi kôd]
Stabljike su četvrtaste, uspravne, dostižu visinu od 30 cm do 1 m i mogu biti malo dlakave ili gole. Listovi su linearni i raspoređeni pršljenasto od 8-12. S lica su tamnozeleni, goli i malo hrapavi, a s naličja gusto dlakavi i završavaju se trnićem na vrhu. Cvjetovi su sitni sakupljeni u metličaste vršne cvati čija je osovina gusto obrasla kratkim dlakama. Krunični listići su žute boje i mirišu na med. Plod je sitan, dužine oko 1,5 mm, i kada sazri crne je boje.
Rasprostranjenost i stanište[uredi | uredi kôd]
Ivanjsko cvijeće je veoma rasprostranjena euroazijsko-submediteranska vrsta koja je odatle prenijeta u Sjevernu Ameriku. Raste na brdskim i pretplaninskim livadama, pored puteva, listopadnih šuma i šibljaka.
Sastav[uredi | uredi kôd]
Kao droga se koristi gornji dio procvale biljke (Galii veri herba) koji se sakuplja po suhom i sunčanom vremenu i bogat je flavonoidima (oko 2%), kvercetin-glikozidima (rutin, palustrozid, cinarozid i dr.), eteričnim uljem, solima organskih kiselina i dr.
Uporaba[uredi | uredi kôd]
Pretežno se koristi kao narodni lijek za liječenje upale jetre, bubrežnih bolesti, vodene bolesti, kožnih bolesti, kroničnih bolesti organa za disanje. Osim toga upotrebljava se i kod nervnih poremećaja kao što su histerija, uznemirenost, epilepsija i sl.
Osim ljekovitim pripada i medonosnim biljkama, a koristi se za bojenje sira i zgrušavanje mlijeka.
Može se koristiti i za bojenje vune u crveno (korijen).
Dodatna literatura[uredi | uredi kôd]
- Wilfort,R. Ljekovito bilje i njegova upotreba,Zagreb 1974.
- Grlić, Lj: Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, August Cesarec, Zagreb, 1986.