2018.

Izvor: Wikipedija
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom.

2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća. Započela je i završila u ponedjeljak.

Proglašena je Međunarodnom godinom koraljnih grebena.

Događaji[uredi | uredi kôd]

Siječanj[uredi | uredi kôd]

  • 1. siječnja
  • 1.3. siječnja: Prvotni prosvjedi protiv nezaposlenosti, visokih troškova i loših uvjeta života u Iranu prerasli u protuvladine prosvjede protiv teokratske vladavine i iranjske vanjske politike. Tijekom šest dana prosvjeda, koji su svoj vrhunac doživjeli 2. siječnja, ubijeno je 20 ljudi. Budući da su organizatori na prosvjede u gradovima diljem zemlje pozivali preko društvenih mreža, iranske vlasti su ih blokirale.
  • 3. siječnja: Stručnjaci za računalnu sigurnost objavili dva najveća sigurnosna propusta "Spectre" i "Meltdown" u povijesti računarstva ugrađenih u mikroprocesore gotovo svih računala na svijetu.
  • 7. siječnja: Održana 75. dodjela Zlatnog globusa koju je obilježile poruke pokreta Time's up! (Vrijeme je) za otkrivanje seksualnih prijestupa u Hollywoodu zbog čega su gotovo svi sudionici dodjele bili u crnom.
  • 9. siječnja – Na proslavi blagdana crnog Nazarećanina (crnog Isusa) na Filipinima u tradicionalnoj procesiji sudjelovalo 18 milijuna katoličkih vjernika.
  • 13. siječnja – Dežurne službe sigurnosti na Havajima izdale lažno upozorenje o mogućnosti nuklearnog napada što je uzrokovalo opću paniku na otočju.
  • 24. siječnja – Kineski znanstvenici u časopisu Cell objavili rad o stvaranju dva identična klona, majmuna Zhong Zhong i Hua Hua za potrebe istraživanja genetskih bolesti.
  • 26. siječnja – U bolničkom požaru u Južnoj Koreji poginulo 37 i ranjeno preko 130 ljudi.
  • 27. siječnja
    • U bombaškom napadu u Kabulu poginulo 109, a ranjeno 247 ljudi.
    • U drugom krugu predsjedničkih izbora u Češkoj Miloš Zeman ponovno izabran za predsjednika.

Veljača[uredi | uredi kôd]

Ožujak[uredi | uredi kôd]

  • 4. ožujka
    • Na parlamentarnim izborima u Italiji pobjedu odnijele euroskeptične i prosvjedne stranke.
    • Bivši ruski dvostruki agent Sergej Skripalj i njegova kći otrovani u Engleskoj, nakon čega dolazi do protjerivanja britanskih diplomata iz Rusije.
  • 14. ožujka
    • Slovenski predsjednik vlade Miro Cerar dao ostavku nakon što je Vrhovni sud poništio referendum o pruzi Koper–Divača.
    • Slovački predjsednik vlade Robert Fico podnio ostavku zbog političke krize nastale nakon ubojstva novinara Jána Kuciaka.
  • 18. ožujka – Na ruskim predsjedničkim izborima Vladimir Putin osvaja svoj četvrti mandat sa 72% glasova, najuvjerljivijom pobjedom dotad.
  • 24. ožujka
  • 30. ožujka – Najuspješniji hrvatski šahist Ivan Šarić osvojio za Hrvatsku drugo europsko zlato (prvo je osvojio Kožul 2006.) i tako postao 53. igračem svijeta. Najviši je to dosad rejting bilo kojeg hrvatskog šahista.

Travanj[uredi | uredi kôd]

  • 12. travnja – Nakon prosvjeda u Zagrebu, oko 70.000 ljudi prosvjedovalo protiv ratifikacije Istanbulske konvencije na splitskoj rivi.
  • 13. travnjaHrvatski Sabor ratificirao Istanbulsku konvenciju većinom glasova zastupnika usprkos prosvjedima i žučnim raspravama u javnosti.
  • 19. travnjaMiguel Díaz-Canel stupio je na dužnost predsjednika Kube, nakon 59 godina obitelji Castro na tom položaju.
  • 28. travnja – Preminuo 23-mjesečni Alfie Evans, žrtva eutanazije u Ujedinjenom Kraljevstvu nakon višetjedne borbe britanske i svjetske javnosti za njegov život.

Svibanj[uredi | uredi kôd]

Lipanj[uredi | uredi kôd]

Srpanj[uredi | uredi kôd]

  • 1. srpnja – hrvatska nogometna reprezentacija u dramatičnoj utakmici osmine finala pobijedila Dansku na krilima sjajnih obrana Danijela Subašića nakon pucanja jedanaesteraca rezultatom 4:3 (1:1) na SP-u u Rusiji. To je prva pobjeda Hrvatske u nokaut fazi velikih natjecanja od 1998. Subašić je postao tek drugi golman u povijesti svjetskih prvenstava koji je obranio 3 jedanaesterca.
  • 7. srpnja – nogometna reprezentacija Hrvatske u vrlo teškoj i dramatičnoj utakmici pobijedila domaćina prvenstva – Rusiju rezultatom 6:5 (2:2) i tako ušla u polufinale SP-a po drugi puta u povijesti. Pogodak u regularnom dijelu utakmice zabio je Andrej Kramarić, a u prvom produžetku Domagoj Vida. Hrvatska je tako postala tek druga reprezentacija svijeta, nakon Argentine, koja je dvjema utakmicama nokaut faze SP-a pobjeđivala jedanaestercima.
  • 11. srpnja, na dan kada je bronca na SP-u u Francuskoj prije 20 godina pripala Hrvatskoj,[4] njezina nogometna reprezentacija je veličanstvenom pobjedom od 2:1 nad Engleskom ušla u finale SP-a u Rusiji. U 5. minuti Engleska je zabila iz prekršaja da bi Ivan Perišić zabio u 68. minuti, a Mario Mandžukić u 109. minuti. Ova se pobjeda smatra jednom od najvećih uspjeha hrvatskog sporta.[5]
  • 15. srpnja Hrvatska je izgubila od Francuske rezultatom 2:4 u svom prvom finalu svjetskog prvenstva. Prvi gol, pri kojem je Francuska povela, bio je autogol Marija Mandžukića u 18. minuti, a Ivan Perišić je izjednačio 10 minuta poslije. U 35. minuti, Perišić u šesnaestercu igra rukom, te uz pomoć VAR-a dosuđen je jedanaesterac za Francuze kojeg Antoine Griezmann zabija u 38. minuti. U 59. minuti Pogba pogađa za 3:1, a u 65. minuti Mbappé zabija posljednji gol Francuske, za 4:1. Četiri minute poslije Mario Mandžukić pogreškom francuskog vratara Huga Llorisa zabija za konačnih 2:4. Unatoč rezultatu, Hrvatska je bila gotovo u potpunosti dominantna do trećeg pogotka Francuske. Na emotivnoj ceremoniji dodjele odličja nakon utakmice sudjelovala je i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, francuski predsjednik Emmanuel Macron, ruski predsjednik Vladimir Putin, te brojni drugi FIFA-ini uzvanici. Nakon utakmice Luki Modriću pripala je Zlatna lopta. Izabranici Zlatka Dalića napravili su ogroman iskorak kada je bilo najpotrebnije; Hrvatska je u kvalifikacijskoj grupi za SP bila na rubu ispadanja, a potom je smijenjen Ante Čačić i doveden Zlatko Dalić koji je pobjedom protiv Ukrajine 2:0, a potom i u dodatnim kvalifikacijama nad Grčkom 4:1, izborio smotru u Rusiji. Brojni nogometaši i nogometni treneri poput Ikera Casillasa, Alana Shearera, Jürgena Klinsmanna i Petera Schmeichela pa i nogometnih sudaca, osporavaju pobjedu Francuske zbog nepravednog suđenja argentinskog sudca Nestora Pitane. Brojni smatraju da je Griezmann simulirao, a da je igranje rukom Perišića bila posljedica namjernog udarca Matuidija u Perišićevu ruku.
  • 16. srpnja nakon što su hrvatski nogometaši osvojili sjajno srebrno odličje na svjetskom prvenstvu, u Zagrebu je, na trgu bana Josipa Jelačića, održan povijesni doček pred više od 550 000 okupljenih hrvatskih navijača. Nogometaše je od slijetanja na zagrebačku zračnu luku "Franjo Tuđman" pa do trga bana Josipa Jelačića kroz cijeli dan pratilo više od pola milijuna ljudi.[6]
  • 17. srpnja u promet je pušten novi most između otoka Čiova i kopna[7]
  • 28. srpnjaHrvatska vaterpolska reprezentacija pobjedom nad Italijom s 10:8 osvojila brončanu medalju na europskom prvenstvu u Barceloni. Time su naši vaterpolisti kompletirali medalje svake boje na europskim i svjetskim prvenstvima.

Kolovoz[uredi | uredi kôd]

Rujan[uredi | uredi kôd]

Listopad[uredi | uredi kôd]

Studeni[uredi | uredi kôd]

Prosinac[uredi | uredi kôd]

Neodređeni nadnevak[uredi | uredi kôd]

  • svibanj – lipanj: Tijekom predizborne kampanje u Meksiku ubijeno 70 kandidata iz različitih stranaka.

Športski događaji[uredi | uredi kôd]

Uspjesi Hrvatske[uredi | uredi kôd]

  • svjetsko zlato gimnastičara Tina Srbića,
  • europsko zlato šahista Ivana Šarića,
  • svjetsko srebro hrvatske nogometne reprezentacije,
  • zlatna lopta SP-a i zlatna lopta France Footballa Luke Modrića,
  • europska bronca hrvatske vaterpolske reprezentacije,
  • svjetsko zlato u jedrenju Šime i Mihovila Fantele,
  • peto europsko zlato Sandre Perković,
  • svjetsko zlato u karateu Ivana Kvesića,
  • zlato hrvatske Davis Cup reprezentacije.

Zbog ovih sportskih uspjeha najvišeg ranga, ova se godina smatra najvećom sportskom godinom u modernoj hrvatskoj povijesti.

Rođenja[uredi | uredi kôd]

Smrti[uredi | uredi kôd]

Siječanj[uredi | uredi kôd]

Veljača[uredi | uredi kôd]

Ožujak[uredi | uredi kôd]

Travanj[uredi | uredi kôd]

Svibanj[uredi | uredi kôd]

Lipanj[uredi | uredi kôd]

Srpanj[uredi | uredi kôd]

Kolovoz[uredi | uredi kôd]

Rujan[uredi | uredi kôd]

Listopad[uredi | uredi kôd]

Studeni[uredi | uredi kôd]

Prosinac[uredi | uredi kôd]

U popularnoj kulturi[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi 2018.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. news.nationalgeographic.com, "Exclusive: Laser Scans Reveal Maya "Megalopolis" Below Guatemalan Jungle", objavljeno 1. veljače 2018., pristupljeno 8. ožujka 2018.
  2. www.bbc.com, "Sprawling Maya network discovered under Guatemala jungle", objavljeno 2. veljače 2018., pristupljeno 8. ožujka 2018.
  3. www.index.hr, "U Gvatemali pronađeno 60 000 majanskih struktura: "Ovo je najveće otkriće u 150 godina"", objavljeno 3. veljače 2018., pristupljeno 8. ožujka 2018.
  4. HRT Sport: Prije točno 20 godina Vatreni uzeli svjetsku broncuArhivirana inačica izvorne stranice od 12. srpnja 2018. (Wayback Machine), objavljeno i pristupljeno 11. srpnja 2018.
  5. HRT Sport: Hrvatska je u finalu Svjetskog prvenstva!Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. srpnja 2018. (Wayback Machine), objavljeno i pristupljeno 11. srpnja 2018.
  6. Ovo Hrvatska još nije doživjela: Pola milijuna ljudi dočekalo nogometne viceprvake svijeta!. Dnevnik.hr. 16. srpnja 2018. Pristupljeno 20. srpnja 2018.
  7. D. Gudić. 17. srpnja 2018. Otvoren je novi čiovski most! ... Slobodna Dalmacija. Pristupljeno 25. srpnja 2018.
  8. www.telegram.hr, "Golema tragedija: sinoć je gorio 200 godina star Nacionalni muzej u Riju", objavljeno i pristupljeno 3. rujna 2018.
  9. www.index.hr, "Umro akademik Nenad Vekarić", objavljeno i pristupljeno 20. srpnja 2018.
  10. www.24sata.hr, "Umro dubrovački krvnik Pavle Strugar: On je granatirao Grad", objavljeno 13. prosinca 2018., pristupljeno 14. prosinca 2018.