5. studenoga u Domovinskom ratu

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Domovinski rat po nadnevcima: 5. studenoga u Domovinskom ratu.

1990.[uredi | uredi kôd]

1991.[uredi | uredi kôd]

  • Srbijanski predsjednik Slobodan Milošević nije se složio s planom kojeg je predložila EZ na plenarnoj sjednici Mirovne konferencije u Haagu, što je navelo predsjedatelja lorda Carringtona da otkaže konferenciju na neodređeno vrijeme.
  • Hrvatske vlasti preuzele kontrolu nad obalnom opremom potrebnom za sigurnu navigaciju.
  • Prema riječima zapovjednika vukovarske obrane, Hrvatska vojska uspješno odgovorila na napade JNA, pri čemu je poginulo 1.000 neprijateljskih vojnika, te uništeno 8 aviona i 20 tenkova.
  • Započelo povlačenje JNA iz vojarni u Karlovcu i Delnicama.
  • Palo veliko skladište oružja Jamadol kod Karlovca u ruke Hrvatske vojske. HV spriječio da zapovjednik garnizona JNA u Karlovcu Svetozar Marjanović razori skladište oružja i događanje nove bjelovarske Hiroshime.
  • Za vrijeme Domovinskog rata, dvojica naoružanih pripadnika specijalne jedinice milicije t.zv. SAO Krajine ubila su u okupiranoj Petrinji četiri člana hrvatske obitelji Kozbašić: oca Milana Kozbašića (Hrvat), mati Gordanu (Srpkinja) te 13-godišnju kći Tamaru i 8-godišnjeg sina Alena.[2]
  • Specijalni izaslanik UN-a Cyrus Vance na putu ta Beograd. Lord Carrington odbio putovati jer je srbijanski predsjednik Milošević odbio mirovni plan.

1992.[uredi | uredi kôd]

1993.[uredi | uredi kôd]

  • Nakon pada Vareša, na "križni put" egzodusa krenulo 20.000 Hrvata očekuje se da će u prvom valu pravcem Stolac-Čapljina stići između 7.000 i 9.000 prognanika, Srbi na Palama, Ilidži i Sokolcu prihvatili oko 10.000, oko 3.000 Hrvata zbrinuto je u Kiseljaku, a ostali se još kriju po šumama i traže put spasa, javljaju dopisnici hrvatskih medija s terena.
  • Pripadnici Armije BiH u selu Borovice nedaleko Vareša ubili su 7 Hrvata.
  • Muslimanska diverzantska skupina u Viništu kraj Zavidovića zaklala invalida Matu Knezovića, a izmasakrirala Momčila Lučića, no strahuje se da je broj žrtava veći, javlja Glavni stožer HVO središnje Bosne.
  • Prva istraživanja međunarodnih stručnjaka pokazala da je JNA na dubrovačkom području ubila 82 civila a i 150 ih ranila. No, u Dubrovniku se ma da je taj broj znatno veći jer su izvan grada ubijeni civili i ispred svojih kuća s uzdignutim rukama, a mnogi su odvedeni u logore u Hercegovini i Crnoj Gori.
  • Pripadnici odžačkog HVO-a na svoju su ruku poduzeli akciju oslobađanja Odžaka pošavši s teritorija Republike Hrvatske. Operacija imena Angela prekinuta je na zapovijed s hrvatske strane.

1994.[uredi | uredi kôd]

  • Primajući posebnog izaslanika predsjednika Clintona veleposlanika Charlesa Thomasa i veleposlanika SAD u Zagrebu Petera Galbraitha, predsjednik Tuđman izrazio nadu da će skupina Z-4 u svom radu poduprijeti hrvatska mirovna stajališta koja su utemeljena u hrvatskom Ustavu, Ustavnom zakonu i Mirovnoj inicijativi predsjednika Tuđmana od 1. studenog 1993.
  • Neoprostivo je širiti glasine o "šurovanju" Hrvata iz Herceg-Bosne s četnicima na štetu muslimanske strane, izjavio dopisniku "Večernjeg lista" u Kupresu načelnik Glavnog stožera HVO-a general-bojnik Tihomir Blaškić.

1995.[uredi | uredi kôd]

  • Ganski diplomat Kofi Annan doputovao u Zagreb gdje je službeno zamijenio Yasushija Akashija na dužnosti posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a za područje bivše Jugoslavije.
  • Središnjom smotrom na stadionu NK Zagreb Prva gardijska brigada Hrvatske vojske "Tigrovi" proslavila petu obljetnicu postojanja.
  • U Dayton doputovali, na poziv, gradonačelnici zapadnog i istočnog Mostara i Hans Koschnik, europski upravitelj grada.

1996.[uredi | uredi kôd]

  • Predsjednik Tuđman primio talijanskog ministra Lamberta Dinija, a Granić i Dini potpisali Sporazum o manjinama i Sporazum o zaštiti ulaganja.
  • Predsjednik Tuđman primio izaslanstvo Svetog sinoda Srpske pravoslavne crkve, na čelu s mitropolitom zagrebačko-ljubljanskim Jovanom Pavlovićem.
  • Snage NATO-a ostat će u BiH sve do pune primjene Daytonskih sporazuma, izjavio u Rimu tajnik NATO-a Javier Solana.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Borna Marinić: Domoljubne minute: Osnovana Jedinica za posebne zadatke MUP-a RH "Rakitje" iz koje su nastali "Tigrovi" Hrvatska katolička mreža. 5. studenoga 2019. Pristupljeno 1. travnja 2020.
  2. (): Domoljubne minute: 5. studenoga Hrvatska katolička mreža. 5. studenoga 2019. Pristupljeno 1. travnja 2020.
RomanH-01.pngI, heavily serifed.pngRomanC-01.png  
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog informativnog centra (http://www.hic.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: HIC.
Dopusnica nije potvrđena OTRS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.