Adarnaz II. od Iberije

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Adarnaz II. od Iberije (gruz. ადარნასე II), iz dinastije Hosroida, bio je predsjedavajući knez Iberije (Kartlija, istočna Gruzija) od 650. do 684./685. godine. Pretpostavlja se da je on iberijski patricij spomenut u pismu Anastazija Apokrizijara iz 660-ih, koji se odnosi na mučeništvo Maksima Ispovjednika, i knez Nerse o čijoj pobuni protiv Arapa izvještava armenski ljetopisac i katolikos Ivan V.[1]

Ime Adarnaz potječe od srednjoperzijskog Ādurnarsēh, koje nadalje proizlazi od avestičkog nairyō.saŋya.[2] Srednjoperzijsko ime Narseh ima u gruzijskom jeziku kao inačicu ime Nerse.[2] Ime Ādurnarsēh pojavljuje se u armenskom jeziku kao Atrnerseh.[3]

Adarnaz je naslijedio svog oca Stjepana II. i vladao kao vazal Kalifata. Međutim, 681./2. godine pridružio se armenskim i albanskim kneževima u općem ustanku protiv arapske hegemonije. Arapske je napade zadržavao tri godine - sve dok Hazari nisu ušli u borbu. Adarnat / Nerse je ubijen, a Arapi su postavili Guarama II., iz suparničke dinastije Guaramidi, za vladara Iberije.[4]

Na vanjskoj kamenoj ploči crkve Svetog Križa u Mcheti spominju se glavni graditelji ove crkve: Stjepan patricius, Dmitar hypatos i Adarnaz hypatos koje su gruzijski učenjaci tradicionalno izjednačavali sa Stjepanom I, sinom Guarama; Dmitrom - Stjepanovim bratom, te Adarnazom I. Međutim, mišljenje koje je iznio povjesničar Kiril Tumanov ne slaže se s tim stavom, već poistovjećuje ove osobe sa Stjepanom II., Dmitrom (bratom Stjepana I.) i Adarnazom II. (sinom Stjepana II.)[5]

Adarnaz II. imao je sina Stjepana.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Tumanov, Kiril, 1963., Studies in Christian Caucasian History, str. 398. Washington DC: Georgetown University Press.
  2. 2,0 2,1 Chkeidze, Thea. 2001. GEORGIA v. LINGUISTIC CONTACTS WITH IRANIAN LANGUAGES. Encyclopaedia Iranica, Vol. X, Fasc. 5. str. 486.–490.
  3. Rapp, Stephen H., Jr. 2014. The Sasanian World through Georgian Eyes: Caucasia and the Iranian Commonwealth in Late Antique Georgian Literature. Routledge. str. 335. ISBN 978-1472425522
  4. Suny, Ronald Grigor, 1994., The Making of the Georgian Nation: 2nd edition, str. 26.-27. Indiana University Press, ISBN 0-253-20915-3
  5. Rapp, Stephen H. (2003), Studies In Medieval Georgian Historiography: Early Texts And Eurasian Contexts, str. 344. Peeters Bvba ISBN 90-429-1318-5.