Prijeđi na sadržaj

Ahemenidi

Izvor: Wikipedija
Ovaj članak govori o perzijskoj ahemenidskoj dinastiji, za članak o njihovoj državi vidi: Ahemenidsko Perzijsko Carstvo
Neki od najpoznatijih vladara Ahemenidskog Perzijskog Carstva:
Kir VelikiKambiz II.Darije VelikiKserkso VelikiDarije III. Kodoman

Ahemenidi su iranska vladarska dinastija koja je vladala Perzijom od 7. stoljeća do 4. stoljeća pr. Kr. Njihovo Ahemenidsko Carstvo protezalo se na 10.7 milijuna km²; od Libije na zapadu do Indije na istoku, te od Etiopije na jugu do današnjeg Kazahstana na sjeveru, što ga čini najvećom državom u povijesti anitke, a vjerojatno najmoćnijom i najbogatijom zemljom u odnosu na ostatak svijeta ikad. Snažan utjecaj ahemenidske Perzije na područjima jezika, religije, arhitekture, filozofije, prava, vojske i administracije postoji do današnjeg dana. Iako je dinastija nazvana po Ahemenu, njezinim osnivačem smatra se Kir Veliki koji je utemeljio prvo Perzijsko Carstvo (Ahemenidsko Carstvo). Najpopularniji vladari ove dinastije svakako su Kir Veliki, Darije I. Veliki i Kserkso I.

Podrijetlo

[uredi | uredi kôd]

Iranski narodi Medijci i Perzijanci naselili su područje današnjeg zapadnog Irana najranije do 15. stoljeća pr. Kr., i bili su povezani vrlo sličnim jezikom i običajima. U prvo vrijeme Medijci su vladali Perzijancima, ali situacija se okrenula sredinom 6. stoljeća pr. Kr., kada je mladi i energični perzijski kralj Kir Veliki iznenada pokorio medijskog kralja Astijaga.

Etimologija

[uredi | uredi kôd]

Ahemenidi, odnosno „potomci Ahemena“, nazvani su prema Ahemenu koji je vladao početkom 7. stoljeća pr. Kr. Etimologija njegovog imena temelji se na raznim izvorima. Tradicionalno tumačenje jest „onaj prijateljskog uma“, prema izvorima studije indo-iranske etimologije od strane Stara grčkih povjesničara. Moderni povjesničari ne slažu se s tim tumačenjem već smatraju kako Haxāmaniš znači „obilježen dušom vođe“, prema iranskim etimološkim studijama.

Obiteljsko stablo

[uredi | uredi kôd]

Vladari i kronologija

[uredi | uredi kôd]
  • 580. pr. Kr. - početak vladavine Kambiza I., sina Kira I.
  • 559. pr. Kr. - Kambiz I. umire, a nasljeđuje ga njegov sin Kir Veliki.
  • 424. pr. Kr. - Kserkso II. nasljeđuje svog oca Artakserksa I. i vlada samo 45 dana.
  • 424. pr. Kr. - na perzijsko prijestolje dolazi Sogdijan koji je zbacio svog prethodnika, polubrata Kserksa II.
  • 423. pr. Kr. - smrt Sogdijana, kojeg ubija treći polubrat Darije II.

Kraj dinastije

[uredi | uredi kôd]
Karakteristične perzijske kraljevske grobnice uklesane u planinu, Nakš-e Rustam (Iran)

Nakon šest godina vladavine nesposobnog kralja Darija III. koju su obilježili brojni nemiri diljem Perzijskog Carstva i porazi protiv makedonske vojske Aleksandra Makedonskog, baktrijski satrap Bes ubija Darija III. i proglašava se kraljem Perzijskog Carstva, unatoč tome što je Aleksandar vladao većinom carstva. Nedugo kasnije Bes pada u ruke Aleksandra Makedonskog koji ga daje smaknuti. Nastavak loze Ahemenida nastavio je sam Aleksandar koji se oženio Darijevom kćeri Stateirom II. Prema jednoj teoriji, i sam Aleksandar pripadao je ahemenidskoj lozi jer se tvrdi kako je bio sin perzijskog cara Artakserksa III. i makedonske princeze koju je Filip II. Makedonski poslao u znak političke pomirbe. U svakom slučaju, Aleksandar Makedonski umire u Babilonu 323. pr. Kr. a iste godine u borbama za vlast ubijeni su sve njegove žene i djeca pa se time definitivno gasi ahemenidska dinastija.

Poveznice

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Pisuthn (Livius.org). Inačica izvorne stranice arhivirana 4. ožujka 2010. Pristupljeno 3. svibnja 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. Darije II. (Livius.org). Inačica izvorne stranice arhivirana 10. svibnja 2009. Pristupljeno 3. svibnja 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  3. Artakserkso II. (Livius.org). Inačica izvorne stranice arhivirana 29. rujna 2012. Pristupljeno 3. svibnja 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  4. Darije III. - obiteljsko stablo (American-pictures.com)
  5. Darije III. (enciklopedija Britannica)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]