Ahmed-paša Džezar

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ahmed-paša Džezar sudi kriminalcu

Ahmed-paša Džezar (tur. Ahmed al-Ğazzār paşa) (Fatnica, Hercegovina, 1720.Akra, 1804.), osmanski namjesnik i vojskovođa iz Hercegovine.[1]

Životopis[uredi VE | uredi]

Rođen u Fatnici,[1] a prema drugim izvorima u Stocu[2] ili u Njivicama po Kosti Hormannu.[3] Ne zna mu se pravo ime. Iz Stoca je pobjegao u vrlo mladoj dobi. Smatra se da je nekog ubio u Stocu zbog čega je pobjegao u Carigrad, gdje je prešao na islam što mu je nosilo blažu kaznu ili oslobađanje od kazne. Pristupio je mamelucima - vojnicima robovima u Egiptu. Izvrsno je rukovao sabljom te je brzo napredovao iz reda običnih vojnika. Bio je vrlo umješan u likvidacijama i egzekucijama.[4] Isticao se okrutnošću i krvoločnošću u borbama, zbog čega je stekao nadimak "džezar" (krvoločni,[1] mesar). Okrutnost mu je bila jednaka vojničkoj vještini. I pod stare dane bio je strah i trepet potčinjenima.[4]

Od 1775. obnašao je dužnost vezira i namjesnika ejaleta Saide. Namjesnikom i seraskerom u Siriji i Egiptu je od 1798. godine. 1799. se s uspjehom borio protiv Napoleona kod Akke. [1] Premda su mještani i albanski vojnici fanatično branili grad, odupirući se mjesec i pol dana francuskim postrojbama, ne bi uspjeli navući Napoleona na prvi veliki vojni neuspjeh da mu veliku pomoć nije pružilo britansko brodovlje koje je blokiralo luku i onemogućilo dostavu zaliha Napoleonovim snagama, zbog čega su se morale povući.[4]

Namjesničku dužnost u Damasku obnašao je 1803. godine. [1] Potkraj života upravljao lučkim gradom Akrom. Ratovao i protiv Katarine Velike. [4] U Carigradu je dao podići džamiju i trg.[1] Bio je osmanski upravitelj Kaira i Bejruta. Preživio je brojne urote. Urotnike je okrutno kažnjavao.[4] Napao je libanonske Druze čim su prekinuli plaćati paši danak. Napade je pokušao prekinuti jedan britanski časnik, jer ta akcija nije odgovarala britanskim interesima u Palestini, zato što je jačala francusku prisutnost i njihovu podršku maronitima – libanonskim kršćanima.[4] Vrlo je bio nemilosrdan prema židovima i kršćanima. Iznimka koja potvrđuje pravilo bio je njegov glavni savjetnik, židov Haim Farhi, te dragoman (prevoditelj i diplomatski savjetnik) Talijan Bertocini iz Genove.[4] Volio se hvaliti, ali nije se razmetao luksuzom. [4]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Hrvatska enciklopedija Ahmed-paša Džezar, Leksikografski zavod Miroslav Krleža (pristupljeno 8. kolovoza 2018.)
  2. Novi list Zdenko Duka: Višestoljetna tradicija izvoza ljudi (pristupljeno 8. kolovoza 2018.)
  3. OliveBH d.o.o. "Hadži begova kula u Hutovu." pristupljeno 28. prosinca 2018.
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 4,6 4,7 Bljesak.info V.P.: Džezar-paša: Okrutni paša iz Stoca koji je porazio Napoleona, 8. ožujka 2013. (pristupljeno 8. kolovoza 2018.)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]