Akcija za bolju Hrvatsku

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Akcija za bolju Hrvatsku
logotip ABH
Osnovana 30. travnja 2011.
Raspuštena 2017.
Sjedište Zagreb
Država djelovanja Hrvatska
Sabor
0 / 151
Europski parlament
0 / 11
Službena stranica

Akcija za bolju Hrvatsku (ABH), bila je hrvatska politička stranka.

Povijest[uredi VE | uredi]

Inicijatori osnivanja stranke bili su mr. sc. Željko Sačić, mr. krim. Željko Cvrtila, Domagoj Ante Petrić, Kristijan Fereža, Goran Horvatović, Dražen Šemovčan i Mario Maks Slaviček. ABH bila je stranka demokratskih načela utemeljenih na civilizacijskom nasljeđu kršćanskih vrednota, usmjerena na djelovanje u zaštiti i očuvanju hrvatskih nacionalnih interesa i temeljnih ustavnih vrednota, u prvom redu u zaštiti suverenosti Republike Hrvatske i samoopstojnosti hrvatskog naroda, nacionalnog identiteta, kulturnog naslijeđa, socijalnog mira, gospodarskog razvitka, jednakosti i pravde svih građana Republike Hrvatske.

Osnivačka skupština održana je 30. travnja 2011. godine u Zagrebu. Za predsjednika stranke izabran je mr.sc. Željko Sačić koji u lipnju 2012. godine podnosi neopozivu ostavku iz osobnih razloga. Nakon toga dužnost v.d. predsjednika preuzima mr. krim. Željko Cvrtila, jednoglasnom odlukom Glavnog odbora ABH, a za predsjednika ABH izabire ga Izvanredni izborni sabor ABH održan 23. ožujka 2013. godine.

5. veljače 2014. godine ABH postaje jednom od članica Saveza za Hrvatsku. 4. ožujka 2017. godine u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu održan je ujediniteljski Sabor Akcije za bolju Hrvatsku i Hrvatske konzervativne stranke i tada su zastupnici Hrvatske konzervativna stranke i Akcije za bolju Hrvatsku jednoglasno usvojili odluku o ujedinjenju dviju stranaka.[1] Predsjednik ABH Željko Cvrtila izabran je za političkog tajnika HKS.[1]

Politički program ABH bio je[uredi VE | uredi]

Četiri osnovna stupa ABH bila su[2]

  1. Domovinski obrambeni rat, što podrazumijeva da je početak suvremene države Republike Hrvatske stvoren  pobjedom u  Domovinskom obrambenom ratu.
  2. Samostalna i suverena RH, što podrazumijeva da Hrvatska samo kao samostalna i suverena država može u potpunosti koristiti sve svoje prirodne resurse i ljudske potencijale u korist opstanka i boljeg života hrvatskih građana na ovim prostorima.
  3. Kšćanski nazori, usmjereni pozivu građanima da se u svim segmentima svoga života više oslanjaju na kršćanske vrednote kao univerzalne vrijednosti koje svakako vode do boljitka u svim sferama življenja.
  4. Čovjek-pojedinac, podrazumijeva čovjeka kao temeljnu i središnju vrednotu, gdje država mora voditi brigu za svakog čovjeka. Čovjek je dio obitelji koja u naravi predstavlja temeljni stup svakog razumnog društva.

Dosadašnji predsjednici[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Marijan Pavliček izabran za predsjednika HKS-a, pristupljeno 5. ožujka 2017.
  2. ABH: Program ABH, pristupljeno 8. veljače 2015.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]