Akvedukt Padrea Temblequea

Akvedukt vodoopskrbnog sustava Padrea Temblequea
	Svjetska baština – UNESCO
Država	Meksiko
Godina uvrštenja	2015. (39. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	i, ii, iv
Ugroženost	-
Poveznica	UNESCO:1463
Koordinate	19°50′07″N 98°39′45″W / 19.83528°N 98.66250°W
	Akvedukt Padrea Temblequea class=notpageimage\| Lokacija akvedukta Padrea Temblequea u Meksiku
	v; r; u;

Akvedukt Padrea Temblequea ili Zempoala akvedukt je akvedukt koji povezuje meksičke države México i Hidalgo u središnjem Meksiku, između gradova Zempoala i Otumba. Ovaj stari sustav kanala iz 16. stoljeća obuhvaća slivna područja, izvore, distribucijske kanale, bazene i arkadne akvedukte; ali i najviši pojedinačni arkadni akvedukt ikad izgrađen. Njegovu izgradnju započeo je franjevački redovnik, Padre Tembleque, a izgrađen je uz potporu lokalnih autohtonih zajednica.

Izgrađen je od 1530. do 1570. godine u duljini od 45 km s početkom od vulkana Tecajete, istočno od Zempoala, i s krajem u mjestu Otumba.^[1] Uglavnom se pruža po tlu, ali na dionicama ide kroz zemlju i visoko iznad kotlina i dolina, uključujući tri arkadna akvedukta. Prva kolonada arkada ima 46 lukova druga 13 i treća 67 lukova. Najviši, treći dio prelazi preko kotline Papalote i poznat je kao „Glavna arkada” s najvišim lukom od 38,75 metara.^[1]

Ovaj vodovodni sustav je primjer razmjene utjecaja između europske tradicije starorimskih akvedukta i tradicionalnih srednjoameričkih građevinskih tehnika, uključujući korištenje adobea. Zbog toga je upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi 2015. godine.^[2]

Izvori

1 2 Aqueduct of Padre Tembleque na tentitivnoj listi UNESCO-a (engl.) Preuzeto 9. kolovoza 2015.
↑ Sites in Japan, Turkey, Mexico, Uruguay inscribed on UNESCO’s World Heritage List, extension of Spanish site approved na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 9. kolovoza 2015.

Poveznice

Ostali projekti

Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Akvedukt oca Temblequea

[UNESCO-1] 1 2 Aqueduct of Padre Tembleque na tentitivnoj listi UNESCO-a (engl.) Preuzeto 9. kolovoza 2015.

[2] Sites in Japan, Turkey, Mexico, Uruguay inscribed on UNESCO’s World Heritage List, extension of Spanish site approved na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 9. kolovoza 2015.

[1]

[2]

v r u Svjetska baština u Meksiku
	Kulturna baština (27)	Akvedukt Padrea Temblequea (2015.) • Hospicij Cabañas u Guadalajari (1997.) • Camino Real de Tierra Adentro (2010.) • Povijesni utvrđeni grad Campeche 1999.) • Casa Luis Barragán (2004.) • Ruševine Chichen Itze (1988.) • Središnji gradski kampus sveučilišta UNAM (2007.) • Pretkolumbovski grad El Tajín (1992.) • Franjevačke misije Sierra Gorde u Querétaru (2003.) • Povijesno središte i rudnici Guanajuata (1988.) • Povijesno središte grada Meksika i Xochimilco (1987.) • Stari dio grada Morelia (1991.) • Stari grad Oaxaca i ruševine Monte Albána (1987.) • Pretkolumbovski grad i nacionalni park Palenque (1987.) • Arheološki lokalitet Paquimé, Casas Grandes (1998.) • Samostani na padinama Popocatépetla (1994.) • Povijesno središte Puebla (1987.) • Put Wixárika kroz sveta mjesta do Wirikute (Tatehuarí Huajuyé) (2025.) • Utvrđeni grad San Miguel de Allende i Atotonilco svetište (2008.) • Spomenici Santiaga de Querétara (1996.) • Slike na stijenama Sierre de San Francisco (1993.) • Pretkolumbovski grad Teotihuacán (1987.) • Nasadi agave i mjesta za proizvodnju tekile u okolici grada Tequila (2006.) • Spomenici u Tlacotalpanu (1998.) • Predkolumbovski grad Uxmal (1996.) • Prapovijesne špilje Yagula i Mitle u Dolini Oaxaca (2010.) • Arheološka nalazišta Xochicalcoa (1999.) • Stari dio grada Zacatecasa (1993.)
	Prirodna baština (6)	Otočje Revillagigedo (2016.) • Rezervat biosfere El Pinacate y Gran Desierto de Altar (2013.) • Otoci i zaštićena područja u kalifornijskom zaljevu (2005.) • Rezervat biosfere Sian Ka'an (1987.) • Zaštićeno područje kitova El Vizcaíno (1993.) • Rezervat biosfere leptira Monarha (2008.)
	Mješovita baština (2)	Grad Maya Calakmul (2002.) • Rezervat biosfere Tehuacán-Cuicatlán (2018.)
	Nematerijalna svjetska baština (11)	Charrería, konjička tradicija Meksika (2016.) • Domorodačka proslava Dana mrtvih (2008.) • La llevada Djevice Zapopanske (2018.) • Mariachi (2011.) • Tradicionalna meksička kuhinja, živa kultura predaka na primjeru Michoacána (2010.) • Parachicosi tradicionalnog siječanjskog festivala u gradu Chiapa de Corzo (2010.) • Pirekua, tradicionalna pjesma naroda P’urhépecha (2010.) • Talavera keramika (2019.) • Živa tradicija i spomen mjesta plemena Tolimán naroda Otomí-Chichimeca uključujući Peña de Bernal, čuvara svetog područja (2009.) • Ritualna ceremonija naroda Voladores (2009.) • Xtaxkgakget Makgkaxtlawana (2012.)