Akvedukt Padrea Temblequea

Koordinate: 19°50′07″N 98°39′45″W / 19.83528°N 98.66250°W / 19.83528; -98.66250
Izvor: Wikipedija
Akvedukt vodoopskrbnog sustava Padrea Temblequea
Flag of UNESCO.svg Svjetska baština – UNESCO
Zempoala Aqueduct, Acueducto del Padre Tembleque, Tepeyahualco Aqueduct 2.jpg
Flag of Mexico.svg Meksiko
Godina uvrštenja2015. (39. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloi, ii, iv
Ugroženost-
PoveznicaUNESCO:1463
Koordinate19°50′07″N 98°39′45″W / 19.83528°N 98.66250°W / 19.83528; -98.66250
Akvedukt Padrea Temblequea na karti Meksiko
Akvedukt Padrea Temblequea
Akvedukt Padrea Temblequea
Lokacija akvedukta Padrea Temblequea u Meksiku

Akvedukt Padrea Temblequea ili Zempoala akvedukt je akvedukt koji povezuje meksičke države México i Hidalgo u središnjem Meksiku, između gradova Zempoala i Otumba. Ovaj stari sustav kanala iz 16. stoljeća obuhvaća slivna područja, izvore, distribucijske kanale, bazene i arkadne akvedukte; ali i najviši pojedinačni arkadni akvedukt ikad izgrađen. Njegovu izgradnju započeo je franjevački redovnik, Padre Tembleque, a izgrađen je uz potporu lokalnih autohtonih zajednica.

Pojačani najviši luk akvedukta oca Temblequea

Izgrađen je od 1530. do 1570. godine u duljini od 45 km s početkom od vulkana Tecajete, istočno od Zempoala, i s krajem u mjestu Otumba.[1] Uglavnom se pruža po tlu, ali na dionicama ide kroz zemlju i visoko iznad kotlina i dolina, uključujući tri arkadna akvedukta. Prva kolonada arkada ima 46 lukova druga 13 i treća 67 lukova. Najviši, treći dio prelazi preko kotline Papalote i poznat je kao „Glavna arkada” s najvišim lukom od 38,75 metara.[1]

Ovaj vodovodni sustav je primjer razmjene utjecaja između europske tradicije starorimskih akvedukta i tradicionalnih srednjoameričkih građevinskih tehnika, uključujući korištenje adobea. Zbog toga je upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi 2015. godine.[2]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ a b Aqueduct of Padre Tembleque na tentitivnoj listi UNESCO-a (engl.) Preuzeto 9. kolovoza 2015.
  2. ↑ Sites in Japan, Turkey, Mexico, Uruguay inscribed on UNESCO’s World Heritage List, extension of Spanish site approved na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 9. kolovoza 2015.

Poveznice[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti
Commons-logo.svgZajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Akvedukt oca Temblequea
v • u
Svjetska baština u Meksiku
Flag of UNESCO.svgKulturna baština (27)
Akvedukt Padrea Temblequea (2015.) • Hospicij Cabañas u Guadalajari (1997.) • Camino Real de Tierra Adentro (2010.) • Povijesni utvrđeni grad Campeche 1999.) • Casa Luis Barragán (2004.) • Ruševine Chichen Itze (1988.) • Središnji gradski kampus sveučilišta UNAM (2007.) • Pretkolumbovski grad El Tajín (1992.) • Franjevačke misije Sierra Gorde u Querétaru (2003.) • Povijesno središte i rudnici Guanajuata (1988.) • Povijesno središte grada Meksika i Xochimilco (1987.) • Stari dio grada Morelia (1991.) • Stari grad Oaxaca i ruševine Monte Albána (1987.) • Pretkolumbovski grad i nacionalni park Palenque (1987.) • Arheološki lokalitet Paquimé, Casas Grandes (1998.) • Samostani na padinama Popocatépetla (1994.) • Povijesno središte Puebla (1987.) • Utvrđeni grad San Miguel de Allende i Atotonilco svetište (2008.) • Spomenici Santiaga de Querétara (1996.) • Slike na stijenama Sierre de San Francisco (1993.) • Pretkolumbovski grad Teotihuacán (1987.) • Nasadi agave i mjesta za proizvodnju tekile u okolici grada Tequila (2006.) • Spomenici u Tlacotalpanu (1998.) • Predkolumbovski grad Uxmal (1996.) • Prapovijesne špilje Yagula i Mitle u Dolini Oaxaca (2010.) • Arheološka nalazišta Xochicalcoa (1999.) • Stari dio grada Zacatecasa (1993.)
Meksička zastava
Prirodna baština (6)
Mješovita baština (2)
Nematerijalna svjetska baština (7)
Charrería, konjička tradicija Meksika (2016.) • Domorodačka proslava Dana mrtvih (2008.) • Mariachi (2011.) • Tradicionalna meksička kuhinja, živa kultura predaka na primjeru Michoacána (2010.) • Parachicosi tradicionalnog siječanjskog festivala u gradu Chiapa de Corzo (2010.) • Pirekua, tradicionalna pjesma naroda P’urhépecha (2010.) • Živa tradicija i spomen mjesta plemena Tolimán naroda Otomí-Chichimeca uključujući Peña de Bernal, čuvara svetog područja (2009.) • Ritualna ceremonija naroda Voladores (2009.)
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Akvedukt_Padrea_Temblequea&oldid=6539215"