Aleksej Mihajlovič Bonč-Brujevič

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Aleksej Mihajlovič Bonč-Brujevič
Rođenje 23. svibnja 1916.
Mjesto rođenja Tver, Zastava Ruske Federacije.svg Ruska Federacija
Smrt 21. svibnja 2006.
Sankt Peterburg, Flag of the Soviet Union.svg SSSR
Narodnost Zastava Ruske Federacije.svg Ruska Federacija
Polje fizička optika, kvantna elektronika, fizika lasera
Institucija Državni optički institut "S. I. Vavilov" u Lenjingradu
Alma mater Lenjingradski politehički institut
Poznat po prvom laseru na staklu s neodimijem
Istaknute nagrade Državna nagrada SSSR, Crvena zastava rada

Aleksej Mihajlovič Bonč-Brujevič (ruski: Алексей Михайлович Бонч-Бруевич, 23. svibnja 1916., Tver - 21. svibnja 2006., Sankt Peterburg) bio je istaknuti sovjetski znanstvenik fizičar, doktor fizičko-matematičkih znanosti, profesor, dobitnik Državne nagrade SSSR-a, dopisni član AZ SSSR. Po njemu je nazvan asteroid 12657.

Biografija[uredi VE | uredi]

Aleksej Mihajlovič Bonč-Brujevič se rodio 1916. u Tveru, u porodici jednog od pionira ruske radiotehnike, Mihaila Aleksandroviča. Od 1932. je radio u laboratoriju Lenjingradskog fizičko-tehničkog instituta. Završio je Lenjingradski politehnički institut 1939. godine i započeo studij na fizičko-tehničkom institutu. Od 1939. do 1946. Aleksej je bio u Oružanim snagama, učesnik je Velikog domovinskog rata (ruski: Великая Отечественная война). Nakon demobiliziranja 1946. sudjeluje u istraživanju atomske energije.

Od 1947. je radio u Državnom optičkom institutu "S. I. Vavailov" u Lenjingradu, gdje je više od 25 godina rukovodio odjelom fizičke optike, jednim od vodećih na institutu. Sudjelovao je u izradi prvog lasera na staklu s neodimijem, koji je pušten u serijsku proizvodnju 1964., prije nego što je počela izvan SSSR-a. Prvi je u SSSR počeo sistematično proučavanje djelovanja snažnog laserskog zračenja na apsorbirajuću materiju, ustanovio je osnovne zakone tih procesa i razvio teoriju ove pojave, što je dovelo do nastanka nove oblasti fizike lasera i njenoj primjeni u optičkoj obradi materijala. U daljnjem radu bavio se laserskom termokemijom, površinskim elektromagnetnim valovima optičkog raspona i optičkom tomografijom.

Pod Aleksejevim rukovođenjem vršena su pionirska istraživanja optičkih i spektralnih svojstava atoma u intenzivnim svjetlosnim poljima različitih sastava. Ove studije su temelj kvantne elektronike i atomske fizike. Također, prvi je započeo novi smjer - izučavanje procesa uzajamnog djelovanja optičkih frekvencija i atoma pri njihovom sudaru, koji su nazvani "radijacijski sudari", a u tom dijelu i u smjeru proučavanja uzajamnog djelovanja atoma s metalima i dielektricima u jakim svjetlosnim poljima. Pritom je bila otkivena nova pojava izbacivanja pojedinih atoma metala s njegove površine (fotoatomska emisija).

Organizator je široko poznatih svesovjetskih, a zatim i međunarodnih konferencija "Uzajamno djelovanje jake radijacije i materije" (1969.-2003.).

Bio je profesor na katedri Optičke fizike i suvremenih prirodnih znanosti na SPbGU ITMO (ruski: Санкт-Петербургский государственный университет информационных технологий, механики и оптики - Sankt Peterburški državni univerzitet informacijskih tehnologija, mehanike i optike).

Radovi[uredi VE | uredi]

Aleksej Mihajlovič je autor 280 članaka, 3 knjige i ima 17 izuma.

  • "Primjena elektronskih cijevi u eksperimentalnoj fizici" (ruski: Применение электронных ламп в экспериментальной физике), Moskva, 1956.
  • "Radioelektronika u eksperimentalnoj fizici" (ruski: Радиоэлектроника в экспериментальной физике), Moskva, 1966.
  • "Beskontaktni elementi samoprilagođavajućih sustava" (ruski: Бесконтактные элементы самонастраивающихся систем, Бонч-Бруевич А.М., Быков В.Л.), Moskva, 1968.

Nagrade[uredi VE | uredi]

Zaslužni radnik znanosti i tehnike RSFSR. Nagrađen je ordenima Domovinskog rata II stupnja (1985.) i Crvene zastave rada (1971.), ordenom Družba (1993.) i nizom medalja, među kojima i medaljom za pobjedu nad Njemačkom (1945.). Dobitnik je Državne nagrade SSSR-a 1974.

Asteroid koji je 1971. otkrila Tamara Mihajlovna Smirnova, u čast Alekseju je nazvala njegovim imenom: Asteroid 12657 Bonč-Brujevič.

Porodica[uredi VE | uredi]

Otac: Mihail Aleksandrovič Bonč-Brujevič, inženjer, pionir sovjetske radiotehnike, dopisni član Akademije znanosti SSSR-a.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]