Luk (biljni rod)
| Luk | |
|---|---|
 | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Liliopsida |
| Red: | Asparagales |
| Porodica: | Amaryllidaceae |
| Potporodica: | Allioideae |
| Tribus: | Allieae |
| Rod: | Allium L. |
| Baze podataka | |
Luk (lat. Allium), mnogobrojni biljni rod višegodišnjih zeljastih biljaka iz porodice zvanikovki (Amaryllidaceae) raširena u područjima s umjerenom klimom. Jedini je predstavnik potporodice Allioideae. Najvažnija vrsta u prehrani je crveni luk A. cepa, podrijetlom iz zapadne Azije, nadalje bijeli luk ili češnjak (A. sativum), luk vlasac (A. schoenoprasum), zimski luk (A. fistulosum), a poriluk i biser-luk su ista vrsta (A. ampeloprasum, sinonim mu je A. porrum), koji su svojemvremeno smatrani različitim vrstama. Poriluk je kao (Allium porrum) smatrana posebnom vrstom, a pod imenom Allium ampeloprasum subsp. porrum (L.) Hayek, smatran podvrstom.
Rodu pripada preko 900 priznatih vrsta,[1] od kojih su neke ugrožene ili kritično ugrožene: A.baytopiorum (kritično), A. corsicum (kritično), A. czelghauricum (kritično), A. pervestitum, A. pseudoalbidum i A. struzlianum. Svojstvo lukovima je podzemna lukovica zaštićena ovojnim listovima kako bi se spriječio gubitak vode. Rod Allium nekad je bio klasificiran vlastitoj porodici Alliaceae (lukovke) koja se danas vodi kao potporodica Allioideae.
Allium L. je rod višegodišnjih zeljastih biljaka koje najčešće razvijaju lukovice, a katkad i dobro razvijene podanke, vriježe ili gomoljasto korijenje. Svježi biljni dijelovi obično imaju karakterističan miris i okus luka, poriluka ili češnjaka.[2]
Lukovice su pojedinačne ili skupljene u skupine, pri osnovi se mogu dijeliti, a kod nekih vrsta obnavljaju se svake godine na podanku. Obavijene su tunikom čiji su vanjski slojevi smeđi ili sivi, glatki, vlaknasti ili mrežasto građeni, dok su unutarnji slojevi opnasti.[2]
Listovi su prizemni ili se razvijaju uz cvjetnu stabljiku, najčešće sjedeći i s rukavcem pri osnovi. Mogu biti usko linearni, suličasti, jajasti ili gotovo okruglasti. U presjeku su plosnati, bridasti, poluvaljkasti, valjkasti, šuplji ili puni. Kod većine vrsta ostaju razvijeni do cvatnje, premda kod nekih venu ranije.[2]
Cvjetna je stabljika, odnosno skapus, uspravna, obično gola i bez listova, valjkasta ili spljoštena. Cvat je vršni štitac, katkad gotovo kuglast, a rjeđe sadrži samo lukovice za vegetativno razmnožavanje. Prije cvatnje obavijen je jednim ili više opnastih pricvjetnih listova.[2]
Cvjetovi su većinom dvospolni, pravilni i na stapkama. Ocvijeće ima šest listića raspoređenih u dva slična kruga. Listići su slobodni ili pri osnovi srasli, uski do široki, često trajni i nakon cvatnje. Prašnika ima šest; niti su slobodne ili pri osnovi srasle i često prirasle uz listiće ocijeća. Kod nekih vrsta unutarnje niti imaju zupce ili proširene nastavke.[2]
Plodnica je nadrasla i tropretinasta, obično s dva sjemena zametka u svakom pretincu, premda ih kod nekih vrsta može biti više. Pri osnovi plodnice često se nalaze nektarijske udubine koje se otvaraju porama. Vrat je jedan, a njuška cijela ili trorežnjevita.[2]
Plod je lokulicidna kapsula. Sjemenke su crne, jajaste, romboidne ili kuglaste, sitno mrežaste površine, katkad s papilama. Osnovni broj kromosoma najčešće je x = 7, 8 ili 9. [2]
luk vlasac, Allium schoenoprasum
češnjak, Allium sativum
poriluk, Allium ampeloprasum (sinonim: A. porrum)
