Smeđa preslica

Smeđa preslica
Sistematika
Carstvo:	Gljive;
Koljeno:	Basidiomycota;
Razred:	Agaricomycetes;
Red:	Agaricales;
Porodica:	Amanitaceae;
Rod:	Amanita;
Vrsta:	A. fulva; (Schaeff.) Secr.
Dvojno ime
	Amanita fulva;
Sinonimi
	Amanita vaginata var. fulva (Fr.) Gillet
Baze podataka
	GBIF;
	wikivrste; WD; wikislike; wikigalerija;

Smeđa preslica (lat. Amanita fulva) je vrsta jestive gljive iz roda Amanita.

Opis[uredi | uredi kôd]

Klobuk smeđe preslice je širok od 3 do 10 centimetara, narančastosmeđe boje, zvonolik, kasnije otvoren, u središtu napadno ispupčen; rub klobuka je izrazito narebran, sjajan i bez ostataka ovoja.
Listići su gusti, u pazušcu, sivkastobijele boje.
Stručak je visok od 8 do 12 centimetara, promjera 0,5 do 1,5 cm, cilindričan, dug, na dnu bez zadebljanja, ispod klobuka nešto tanji, šupalj, sjajan i gladak, nema vjenčića; na dnu je redovito visok ostatak bijelog ovoja.
Meso je tanko, lomljivo, neodređena mirisa.
Spore su okruglaste, 9 – 11 μm, nisu amiloidne, otrusina je bijele boje.

Kemijske reakcije[uredi | uredi kôd]

Kožica klobuka i ovoj, koji se nalazi na dnu stručka, u dodiru s fenolanilinom za tren se oboje vinsko crveno zatim postanu smeđi, dok se s gvajakolom za 2 minute oboje plavo. Meso stručka u dodiru s fenolom postaje čokoladno smeđe.

Stanište[uredi | uredi kôd]

Raste ljeti i u jesen na šumskim čistinama i na livadama pored šuma.

Upotrebljivost[uredi | uredi kôd]

Smeđa preslica je jestiva, izvrsne kakvoće. Sirova je otrovna, pa je zbog toga moramo prokuhati i vodu odliti.^[1]

Sličnosti[uredi | uredi kôd]

U razvijene gljive zamjena je praktično nemoguća. Međutim, mlada i nerazvijena plodišta ostavimo da se razvija jer bismo inače lako mogli pogriješiti i ubrati smrtnu otrovnu panterovu muharu (lat. Amanita pantherina) ili neku od pupavki. Općenito je potrebno poštovati pravilo da se mlade i još nedovoljno razvijene gljive ne ubiru, jer je tada najveća opasnost od zamjene.