Amaterasu

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Amaterasu izlazi iz špilje

Amaterasu (ja. 天照) je šintoistička božica Sunca, gospodarica neba.

Etimologija[uredi VE | uredi]

Amaterasino ime znači "ona koja obasjava nebo". Ime joj govori o njezinoj ulozi u svemiru. Druga su joj imena Amaterasu-ōmikami (天照大神(あまてらすおおみかみ) i Ōhiru-menomuchi-no-kami.

Karakteristike[uredi VE | uredi]

Amaterasu se predstavlja kao žena crne kose sa sjajnim Sunčevim zrakama iznad glave, često kako izlazi iz špilje. Smatra se jednom od najljepših božica. Smatra se da za vrijeme potresa Amaterasu pada s neba.

Kult[uredi VE | uredi]

Kult Sunca oduvijek postoji u Japanu. Svi japanski carevi smatrali su se potomcima Amaterasu, ili čak sinovima. U egipatskoj mitologiji, faraoni su sinovi boga Sunca Raa. Hirohito, car koji je vladao u vrijeme Drugog svjetskog rata, odrekao se božanskog podrijetla javno, ali se misli da se on i dalje smatrao Amaterasinim sinom. I danas se ljudi mole Amaterasu u njezinim hramovima.

Mitologija[uredi VE | uredi]

Obitelj[uredi VE | uredi]

Amaterasu je kći Izanagija, a rođena je iz njegovog lijevog oka kada se kupao u rijeci nakon što je pobjegao iz podzemlja gdje je bila njegova žena Izanami. Njezina su braća bog Mjeseca, Tsukuyomi i strašni bog oluje, Susano. Amaterasu ima puno polubraće, koja su djeca njezinog oca i tete Izanami.

Odnos između Amaterasu i Susana[uredi VE | uredi]

Kad je Amaterasu rođena, Izanagi joj je dao moć nad nebom. Njezin brat Tsukuyomi postao je vladar carstva noći. Susano, bog mora i oluja, je jednom počeo plakati, a njegov plač trajao je mnogo dana, a kad je odgovorio ocu zašto tako dugo plače, otac ga je protjerao u podzemlje jer je želio živjeti sa majkom Izanami u podzemnom svijetu. Susano je smetao svoju sestru i ona je mislila u sebi da Susano želi oteti njezino kraljevstvo. Ona je tada pobjegla u jednu špilju i Sunca je nestalo, ali bogovi (na japanskom jeziku zvani kamiji) su se skupili, upalili baklje i zaplesali. Amaterasu je izašla i Sunce se ponovno pojavilo, no kamiji su postavili ogledalo i, kad je Amaterasu ušla u špilju, zrake Sunca odbile su se o ogledalo i ponovno došle njoj, pa je na kratko vrijeme bila zaslijepljena.

Moć[uredi VE | uredi]

Amaterasu je vladarica neba, dana, Sunca, svjetla, riže, pšenice te ljepote, a za vrijeme budizma povezana je s Budom. Svetišta su joj na otoku Honshuu, a u njemu se nalazi zrcalo. Na zimski solsticij, slavi se njezin izlazak iz jame, jer se smatra da se tada Amaterasu negdje skriva.

Literatura[uredi VE | uredi]

Kronike Kojiki i Nihonshoki različito opisuju božicu Amaterasu, no uglavnom, priča iz Kojikija je mnogo bolje poznata. U Kojikiju se prvo opisuje njezino rođenje. Tamo se ona opisuje samo kao Izanagijeva kćer, dok u Nihoshokiju, Izanami i njezin muž i brat Izanagi zajedno stvaraju vrhovno božanstvo. U toj verziji Izanagi dade Amaterasu čarobnu ogrlicu koja joj daje moć nad svemirom. U Kojikiju se spominje da Amaterasu ima djecu, tri božice koje su nastale iz mača njezinog brata Susana, no, Amaterasina uloga je u obje knjige dvosmislena. Također, Kojiki tvrdi da je Amaterasu prognala Tsukuyomija jer je ubio božicu hrane Uke Mochi. Ipak, obje knjige imaju slična mišljenja o Amaterasu.