Anamarija Semenčić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Anamarija Semenčić
Arhitekt / Graditelj
Rođenje Rijeka, 12. rujna 1933.
Smrt Zagreb, 22.kolovoza 2018.
Stvaralaštvo
Stil/razdoblje moderna arhitektura
Najznačajnija djela stambene zgrade
Portal o životopisima

Anamarija Semenčić, rođ. Jelinčić (Rijeka, 12. rujna 1932. - Zagreb, 22. kolovoza 2018.) bila je hrvatska arhitektica. Hrabrost njezinih arhitektonskih zamisli osobito je došla do izražaja 1960-ih i 1970-ih tijekom suradnje s prof. Nevenom Šegvićem. Tada, među ostalim, surađuje i na projektu nove zgrade dubrovačkog hotela "Excelsior", koji je svojom avangardističkom intervencijom u urbani prostor postao paradigmom suvremenoga poimanja arhitekture na ovim prostorima.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Poslije završene Sušačke gimnazije 1951. godine, Anamarija trajno seli u Zagreb. Na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu 1957. diplomira arhitekturu, građevinarstvo i geodeziju. Kao jedna od rijetkih aktivnih projektantica u Hrvatskoj, svoje odvažne zamisli u početku ostvaruje kao voditeljica arhitektonske skupine unutar građevinskog poduzeća "Tempo", koje je slovilo kao jedno od najproduktivnijih i najznačajnijih građevinskih poduzeća negdašnje Jugoslavije. U razdoblju od 1959. do 1973. u "Tempu" ostvaruje niz projekata te koordinira i nadgleda izvedbu svojih objekata diljem Hrvatske i šire. Surađuje s nizom uglednih arhitekata, urbanista i građevinara svoga vremena, primjerice Zdenkom Kolaciom i Aleksandrom Bakalom. Godine 1973. karijeru nastavlja u "Inžinjering projektu", a zbog svojih postignuća i iskazanoga menadžerskoga talenta kasnije postaje i direktoricom te projektantske tvrtke.

Tijekom karijere aktivno je sudjelovala u društveno i sociološki iznimno značajnom projektu stambenog zadrugarstva Hrvatske, u sklopu kojega surađuje sa stambenim zadrugama "Kooperativ", "Mladost", "Novi dom" i "Mogućnost". Mnogim je svojim stambenim i urbanističkim projektima utjecala na izgled pojedinih zagrebačkih naselja, primjerice Utrina i Sigeta.[1] I poslije umirovljenja djeluje kao autorica mnogih građevinskih projekata te surađuje s poduzećima "Nivogradnja" i "Megrad".

Arhitektonski projekti i ostvarenja[uredi | uredi kôd]

Izvedeni objekti[uredi | uredi kôd]

Višestambene zgrade[uredi | uredi kôd]

  • Četveroetažna stambena zgrada ugao Vinogradska-Podolje, 1968.
  • Tri stambene zgrade u Svetošimunskoj (uz Policijsku akademiju)
  • Stambena zgrada s tri stana Gregorjančeva, 1974.
  • Stambeno-poslovni centar kompleks "Lukovac", Dobri dol, Zagreb, 1982.
  • Više stambene zgrade u nizu, dva niza u Trpanjskoj (po deset jedinica), 1988.
  • Stambeno poslovna zgrada Petrova 60, 1993.
  • Stambena zgrada u Boljševićevoj (Sloboština, Zagreb), 1992.
  • Stambeno-poslovna zgrada Kranjčevićeva 22, Zagreb, 1995.
  • Dvije stambeno-poslovne zgrade u Zelinskoj, 1995./1996.
  • Tri stambene zgrade (Brezje) u produženoj Miramarskoj, 1997./1998.
  • Stambeno poslovna zgrada Dankovečka, 1999./2000.
  • Stambeni kompleks s dvije zgrade u Adžijinoj, 2003./2004.
Stambeni nizovi[uredi | uredi kôd]
  • Kompleks atrijskih stambenih nizova Siget (40 jedinica), 1970.[1]
  • Dva stambena niza Utrine, 1970.[1]
  • Dva stambena niza, Jarnovićeva, Prečko, 1981.
  • Kompleks stambenih terasastih nizova sa centralnim trgom, prostorom i garažom Tuškanac - Vijenac

Izvori[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]