Anatolija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Anatolija

Anatolija (grč. ανατολή ili u prijeslovu: anatolē ili anatolí, vidi Popis tradicionalnih grčkih toponima, tur. Anadolu) je pokrajina u zapadnoj Aziji, odnosno na istočnom Sredozemlju. Ovu pokrajinu često poistovjećuju sa Malom Azijom, iako je Anatolija unutrašnjost poluotoka Male Azije.

U prijevodu bi značilo "izlaz Sunca" ili "Istok" (usporedi sa Orijentom i Levantom). Po turskoj pučkoj etimologiji krivo povezivano sa Anadolu, u smislu ana ("mati") i dolu ("punjeno").

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Danas pretežno zauzima azijski dio Turske, izuzimajući Armensku visoravan. Najvećim dijelom zahvaća Anatolsku visoravan i susjedne planinske lance, na sjeveru Küre (Küre Dağları) i Anatolu (Anadolu Dağları ili Pontske planine), a na jugu planinske lance Taurusa (Toros Dağları). Na zapadu dopire do Mramornog i Egejskog mora, a na istoku do Armeneske visoravni. Najvećim dijelom je stepska i polustepska s nizom razdvojenih kotlina i jezerskih bazena. Prevladavaju nadmorske visine od 800 do 1,500 m i sušni predjeli, s 200 – 400 mm padalina godišnje.

Anatolija je glavno poljoprivredno područje Turske (pšenica, stočarstvo). Preko njega prolaze važne željeznički i automobilski putevi koji povezuju Europu sa Srednjim istokom i Perzijskim zaljevom (Bagdadska željeznička pruga). Najveći grad u Anatoliji je glavni grad Turske, Ankara.

Povijest[uredi VE | uredi]

Anatolija je bila kolijevkom nekoliko ranih civilizacija još iz pretpovijesnog doba. Primjeri istih su naselbine iz mlađeg kamenog doba kao što su Çatal Höyük , Cayönü, Nevali Cori, Hacilar, Göbekli Tepe i Mersin. Slavno povijesno naselje Troja je nastalo u mlađem kamenom dobu i nastavilo je postojati do u željezno doba. U 2. i 3. tisućljeću pr. Kr. teritorij Anatolije je bio u sastavu moćne države Hetita. Kasnije je pod vlašću Babilona, Asirije i Lijdije. Porazom Lidije u bitci kod Timbre Anatolija je od 547. pr. Kr. u sastavu Perzije. Oko grčkih kolonija na zapadnom dijelu Anatolije vođeni su Grčko-perzijski ratovi. U Aleksandrovim pohodima, 334. pr. Kr. pada pod vlast Makedonije. Na teritoriji Anatolije stvorena je 289. Pergamska kraljevina, a od 276. veći dio Anatolije potpao je pod vlast keltske Kraljevine Galatije, a od 197. Sirije. Poslije pobjede kod Magnezije na Sipilu, 190. pr. Kr. Rimljani šire svoj utjecaj u Anatoliju, a zatim stvaraju svoje provincije — Asia i Galatia.

Vojna djelovanja u Anatoliji tijekom Grčko-turskog rata

Podjelom Rimskog Carstva Anatolija je 395. pripala Bizantu, čiju vlast od 668. ugrožavaju Arapi. Naredna tri stoljeća Anatolija je poprište borbi između Bizanta i Bagdadskog kalifata. Padom Bizanta 1204., na teritoriji Anatolije stvaraju se latinske države — Trapezuntsko i Nicejsko Carstvo. Polovicom 11. stoljeća Anatolija ulazi u sastav države Turaka Seldžuka, a između 1242. i 1260. je pod vlašću Mongola. Od 1299. u sastavu je države Turaka Osmanlija. Osmanski sultan Bajazid I. osniva Anadolski beglerbegluk. Poslije pobjede u bitci kod Angore, mongolski osvajač Timur osvojio je Anadoliju 1402. Za vladavine Bajazida II. i Selima I. u Anatoliji se razvio snažan antifeudalni otpor, izražen u surovo ugušenim vjerskim, i heretičkim pokretima. U razdoblju raspada Osmanskog Carstva ponovo je poprište borbi. Egipatski vojskovođa Ibrahim paša zauzeo je 1832. dijelove Anadolije.

Poslije potpisivanja primirja u Mudrosu 1918., slomljeno je Osmansko Carstvo, sile Antante okupirale su mnoga područja Anatolije, dok je Grčka okupirala İzmir (grč. Smirna) 15. svibnja 1919. Taj čin je probudilo nacionalna osjećaje Turaka u Anatoliji i okupilo oslobodilačke snage oko Mustafe Kemala Atatürk radi pružanja otpora savezničkoj i grčkoj okupaciji. To je bio početak općeg narodnog ustanka i Grčko-turski rat 1919.-1922. Od malih gerilskih grupa, oružane snage ustanika su u stalnom porastu (sredinom 1920. brojale su oko 50,000 ljudi) Pobjede nove turske vojske u bitci kod İnönüa i na rijeci Sakarya zaustavile su grčke snage i preokrenule tijek rata. Saveznici su priznali novu tursku vladu ustanovljenu u Ankari 2. svibnja 1920. na čelu sa Kemalom Atatürkom.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • ”Anadolija (Anadolu)”, U: Vojna enciklopedija, sv. 1., Beograd: Izdanje redakcije Vojne enciklopedije, 1970., str. 140.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Sestrinski projekti
Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Anatolija