Andrija Kopilović

Izvor: Wikipedija

Msgr. dr. th. Andrija Kopilović (Bajmak, 11. svibnja 1941.) bački je hrvatski svećenik, književnik i kulturni djelatnik iz Vojvodine. Pročelnik je Katehetskog vijeća i direktor Studija Subotičke biskupije, prorektor je Teološko-katehetskog instituta subotičke biskupije i rektor svetišta Majke Božje na Bunariću. Rujna 2011. prijevremeno je umirovljen.[1]

Životopis[uredi | uredi kôd]

Rodio se u bačkom selu Bajmoku 11. svibnja 1941. godine.

Studirao je teologiju u Zagrebu, gdje je diplomirao na Teološkom fakultetu u Zagrebu 1966. godine. Zaredio se iste godine u subotičkoj katedrali. U Zagrebu je magistrirao 2002. godine.

Upravljao je dvjema župama u subotičkoj biskupiji. Bio je vikar u Zmajevu. Od 1969. vodi župu Marije Majke Crkve u Šandoru, a za njegova župnikovanja sagrađena je župna crkva. Prosinodalnim je ispitivačem od 17. listopada 1975. godine. Predavao je u "Paulinumu" 20 godina. Nakon toga je bio 6 godina biskupijskim vikarom. Od 2004. je počasni arhiprezbiter.

Članom je Biskupske konferencije Srbije, gdje je i predsjednikom komisije za vjeronauk. Radi na utemeljenju Teološkog fakulteta i izgradnje Bogoslovije "Augustinianum" u Subotici.

2005. magistrirao je teologiju u Krakovu.

O radu[uredi | uredi kôd]

Predsjedatelj je Foruma hrvatskih institucija i organizacija u Vojvodini (stanje s početka 2003.).

Predsjednik je Katoličkoga instituta za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović. Kao predsjednik tog instituta, dodjeljivao je nagradu "Ivan Antunović".

Članom je Upravnog odbora HKC "Bunjevačko kolo".[2]

Radi i kao novinar. Piše članke za subotičku "Hrvatsku riječ" i "Zvonik".

Piše kratku prozu. Knjiga "Okom svećenika" je zbirka članaka što je pisao u "Hrvatskoj riječi".

2004. je doktorirao na katedri dogmatike-ekleziologije Papinske teološke akademije u Krakovu na temu "Kristova Crkva u službi naroda Hrvata – Kardinal Kuharić svjedok Crkve XX. stoljeća". Prvi je Hrvat koji je doktorirao teologiju na ovom sveučilištu.[3]

2011. je godine zajedno s Ljudevitom Vujkovićem Lamićem bio stručnim suradnikom pri tiskanju serije poštanskih maraka tiskanih na temu žetvene svečanosti bačkih Hrvata Dužijance.[4]

Protagonist je dokumentarnog filma Branka Ištvančića Od zrna do slike.[5]

Djela[uredi | uredi kôd]

Nagrade[uredi | uredi kôd]

2006. godine je dobio naslov "Počasnog građanina Subotice".

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Radio SuboticaArhivirana inačica izvorne stranice od 23. ožujka 2021. (Wayback Machine) Marija Matković: Umirovljenje mons. dr. Kopilovića nije povezano s Dužijancom i DSHV-om, 21. rujna 2011.
  2. Zvonik br. 162 Novo vodstvo HKC "Bunjevačko kolo"
  3. Subotička biskupijaArhivirana inačica izvorne stranice od 29. ožujka 2016. (Wayback Machine) Novi doktor teologije, 25. lipnja 2004.
  4. Hrvatska riječArhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2016. (Wayback Machine) Sto godina žetvenih svečanosti u Subotici: Poštanske marke s motivima Dužijance, 8. srpnja 2011., preuzeto 20. kolovoza 2011.
  5. Radio Subotica na hrvatskomArhivirana inačica izvorne stranice od 12. studenoga 2013. (Wayback Machine) Uskoro... Somborska i subotička premijera filma «Od zrna do slike» Branka Ištvančića, 5. listopada 2012. Preuzeto 29. rujna 2012.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]