Anglo-španjolski pomorski rat (1654. – 1659.)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Anglo-španjolski pomorski rat (1654. – 1659.)
Blakesstgeorgeatsantacr.jpg
Bitka kod Santa Cruz de Tenerife (1657.)
Nadnevak 1654. - 1660.
Lokacija Zapadna Indija, Španjolska, Kanari, Španjolska Nizozemska
Ishod • Sporazumi iz Madrida (1660. i 1667.)
Teritorijalne promjene Cesija Engleskoj:
• Jamajka
• Kajmanski otoci
• Dunkerque
• Mardyck
Sukobljeni
Flag of Cross of Burgundy.svg Španjolsko Carstvo Flag of The Commonwealth.svg Commonwealth Engleske
Royal Standard of the King of France Kraljevina Francuska
Vođe
Flag of Cross of Burgundy.svg kralj Filip IV.
Flag of The Commonwealth.svg Oliver Cromwell
Royal Standard of the King of France kralj Luj XIV.
Flag of The Commonwealth.svg Robert Blake
Flag of The Commonwealth.svg William Penn

Anglo-španjolski pomorski rat (1654. – 1659.), posle uspješno završenog prvog anglo-nizozemskog pomorskog rata, Engleska koja je osigurala, proširila i učvrstila svoj udio u svjetskoj pomorskoj trgovini, ušla je u rat sa Španjolskom s ciljem direktnog napada na njezine kolonije.

Pohodi dviju engleskih eskadri[uredi VE | uredi]

Eskadra Blake[uredi VE | uredi]

U ljeto 1654. opremljene su dvije eskadre. Prva, od 25 brodova, upućena je krajem rujna iste godine u Sredozemno more pod zapovjedništvom admirala Roberta Blakea. On je prisilio papu Aleksandra VII. i velikog vojvodu od Toskane da plate odštetu zbog pomaganja engleskog princa Ruperta i Nizozemaca u prvom anglo-nizozemskom ratu. Kako je tuniski dej odbio osigurati sigurnost engleskih brodova i građana od tuniskih gusara, Blake je 9. travnja 1655. uplovio s 15 brodova u dobro utvrđenu luku Porto Farina (Rhār al-Melah), usidrio se ispred bitnica i uništio ih nakon četvorosatne topničke borbe. Engleske naoružane barkase prodrle su u unutrašnju luku i spalile 9 tuniskih ratnih brodova. Početkom lipnja Blake je stigao pred Calais i otpočeo blokadu luke i španjolske obale radi hvatanja Srebrna flota, ali se u rujnu povukao. Blokada španjolske obale nastavljena je sredinom ožujka 1656. U rujnu iste godine Blakeova eskadra je presrela i nakon žestoke bitke zarobila i potopila Srebrnu flotu koja se vraćala iz Meksika u domovinu. Drugi dio flote je Blake uništio 20. travnja 1657. u luci Santa Cruz de Tenerife.

Eskadra Penn[uredi VE | uredi]

Drugu eskadru od 18 ratnih i 20 transportnih brodova s 3,000 vojnika poveo je admiral William Penn u Zapadnu Indiju. Oslanjajući se na otok Barbados i prikupivši pojačanja s engleskih posjeda na Karibima, Englezi su se u travnju 1655. iskrcali 7,000 vojnika na Hispaniolu (La Española). Španjolci su pobijedili iskrcane jedinice, pa su se one povukle na svoje brodove i otplovile prema Jamajci gdje su od 10. do 17. svibnja osvojile slabo branjeni otok.

Kraj rata i njegove poljedice[uredi VE | uredi]

Potpisivanjem dvaju sporazuma u Madridu (1667. i 1670.), Španjolska je Engleskoj prepustila Jamajku, Kajmanske otoke te neke posjede u Europi. Uz to engleski su brodovi mogli bez prepreka ploviti po Karipskom moru i prvi put se nisu smatrali kao mogući gusari.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • ”Anglo-španski pomorski ratovi”, U: Vojna enciklopedija, sv. 1., Beograd: Izdanje redakcije Vojne enciklopedije, 1970., str. 153.-154.
  • J. S. Corbett, The Navy During the Spanish War 1585—1587, London, 1894.
  • F. C. Duro, Armada Española desade la unión de los reinos de la Castilla y de León et Aragón, 9 t., Madrid, 1895.;1903.
  • J. S. Corbett, Drake and the Tudor Navy, I—II t., London 1898.
  • J. S. Corbett, England in the Mediterranean, I—II t., London 1904.
  • A. Stenzel, Seekriegsgeschichte, II t., Hannover-Leipzig, 1909.