Anglo-danski rat

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Anglo-danski rat
Gunboat battle near Alvøen Norway.jpg
Bitka između fregate HMS Tartar and Danske topovnjače kod Alvøen ublizni Bergena, 1808. godine
Nadnevak 1807. - 24. veljače 1814.
Lokacija Otok Sjælland,
Dansko-Norveške vode
Ishod • Britanska pobjeda
• Sporazum iz Kiela
Sukobljeni
Flag of Denmark.svg Danska-Norveška
Potpora:
Flag of France (1794–1815, 1830–1958).svg Prvo Francusko Carstvo
Flag of the United Kingdom.svg Ujedinjeno Kraljevstvo

Anglo-danski rat (1807. – 1814.) ili Rat topovnjača (eng. Gunboat War, dan. Kanonbådskrigen, nor. Kanonbåtkrigen), poslije mira u Tilzitu Velika Britanija se pobojala da će car Napoléon I. iskoristiti Dansku i njenu flotu (20 linijskih brodova, 17 fregata i veći broj topovnjača i manjih ratnih brodova) za provođenje svoje kontinentalne blokade koju je objavio 21. studenog 1806., pa je to odlučila spriječiti silom.

Tijek oružanog sukoba prije objave rata (opsada Kopenhagena)[uredi VE | uredi]

Napoléon je u srpnju 1807. zahtijevao od Danske da zatvori svoje luke britanskoj trgovini, na taj pritisak, britanski poslanik je 9. kolovoza zatražio da Danska odmah zaključi savez s Velikom Britanijom, da njena flota bude internirana u britanske luke i da se otok Sjælland posednu Britanci do zaključenja mira u Europi. Danska je odbila zahtjeve i počela s pripremama za obranu. Pošto je glavnina danske vojske bila u Holsteinu, u pomoć je pozvano stanovništvo Kopenhagena (za 4 dana prikupljeno je 14,000 branitelja). Pomorska strana Kopenhagena ojačana je usidrenim i potopljenim brodovima. Britanci su protiv danske flote angažirali fiotu od 25 linijskih brodova, 40 fregata i 380 transportnih brodova, na koje je ukrcano 29,000 vojnika. Bez prethodne objave rata, britanske jedinice su se iskrcale 16. kolovoza sjeverno od Kopenhagena koji je sutradan opkoljen s kopna i mora. U osmodnevnim borbama na morskim i kopnenim prilazima Kopenhagenu i pribrežju otoka. Šelana zauzet je vanjski pojas utvrđenja. Pošto je zapovjednik Kopenhagena, Ernst Peymann, odbio predati grad i flotu, 2. rujna počelo je bombardiranje, koje je s prekidima trajalo do 5. rujna. Gradu je nanijeta velika šteta, a bilo je i znatnih gubitaka u ljudstvu, naročito upotrebom, Kongrinovih raketa. Zapovjednik grada potisao je kapitulaciju 7. rujna, no prije toga dao je zapovijed da se unište sva skladišta i brodove u gradu. Britanci su 21. rujna otplovili sa zaplijenjenim Danskim brodovima koji su brojali 16 fregata, 5 korveta, 38 manjih brodova i ratnim plijenom ukrcanim na 100 transportnih brodova. Danski prijestolonasljednik — regent, Frederick VI., nije ratificirao ugovor o kapitulaciji, pa je rat nastavljen. Velika Britanija ga je i 4. studenog 1807. formaIno objavila.

Tijek oružanog sukoba nakon objave rata[uredi VE | uredi]

Rat se vodio isključivo na moru između pojedinačnih brodova, manjih sastava topovnjača (otud i naziv rat topovnjača)i u vidu krstaričkog rata — Danci su zadobili 335, a Britanci 400 brodova. Na samom početku rata Britanci su u svojim lukama zapljenili 600 danskih trgovačkih brodova, a Danci 67 britanskih.

Mirom u Kielu od 14. siječnja 1814. Danska je ustupila otok Helgoland Velikoj Britaniji, Norvešku Švedskoj, a dobila je Lauenberg. Od flote su joj ostala 2 linijska broda, 2 fregate i 186 manjih ratnih brodova. Norveškoj su dodeljena 122 mala ratna broda.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • ”Anglo-danski rat 1807.–1814.”, U: Vojna enciklopedija, sv. 1., Beograd: Izdanje redakcije Vojne enciklopedije, 1970., str. 150.-151.
  • J. H. S. Birch, Denmark in History, London, 1938.
  • Danmarks historie, København, 1951.