Prijeđi na sadržaj

Anno Lucis

Izvor: Wikipedija
Primjeri primjene
Spomen-ploča iz listopada 2003. nalazi se na zidu gradske vijećnice u South Sioux Cityju, Nebraska.
Detalj iz 1916. godine urezan je u kamen temeljac masonske lože u Rochesteru, Minnesota.

Anno Lucis ("[u] godini Svjetlosti") je sustav datiranja koji se koristi u slobodnom zidarstu, u ceremonijalnim i svečanim prigodama. Ova slobodnozidarska kronologija dodaje 4000 godina gregorijanskom kalendaru, pa se, primjerice, godina 2025. bilježi kao 6025. Anno Lucis je po svom konceptu sličan židovskom računanju vremena poznatom kao Anno Mundi, koje također počinje od pretpostavljenog datuma stvaranja svijeta.

Opis

[uredi | uredi kôd]

Primjerice, godina 2025. po kršćanskom kalendaru (Anno Domini, skr. AD) odgovara godini 6025. po slobodnozidarskom računanju vremena, poznatom kao Anno Lucis (AL), što znači "godina svjetlosti".[1] Ovaj sustav datiranja temelji se na dodavanju 4000 godina gregorijanskoj godini, čime se 4001. pr. Kr. uzima kao "nulta godina". Razvijen je u 18. stoljeću kao pojednostavljena verzija sustava Anno Mundi (godina svijeta), koji se koristi u hebrejskom kalendaru, a inspiriran je tadašnjim idejama o datumu stvaranja svijeta.[2][3]

James Anderson preporučio je ovu kronologiju u svojim Konstitucijama iz 1723. kako bi se simbolički istaknula univerzalnost slobodnog zidarstva, usvajanjem vremenskog sustava koji je, barem u britanskom kontekstu tog vremena, bio neovisan o vjerskim podjelama. Početak slobodnozidarske ere postavljen je na 4000. godinu prije Krista.[4] Slobodnozidarska godina jednako je duga kao gregorijanska, ali započinje 1. ožujka, što je povezano s činjenicom da je u vrijeme nastanka Andersonovih Konstitucija u Engleskoj još uvijek bio u upotrebi julijanski kalendar. Slobodnozidarska godina bilježi se tako da se trenutnoj gregorijanskoj godini doda 4000,[4] a mjeseci se označavaju rednim brojem.

Nakon objavljivanja masoretskog teksta, procjena da je svijet stvoren oko 4000. godine pr. Kr. postala je uobičajena i široko prihvaćena.[5] Tijekom razdoblja od 10. do 18. stoljeća, brojna izračunavanja temeljena na masoretskom tekstu predlagala su različite datume stvaranja, koji su varirali i po nekoliko desetljeća. Među najpoznatijima je izračun Isaaca Newtona, koji je također sugerirao godinu 4000. pr. Kr.[6]

Unutar različitih procjena temeljenih na masoretskom tekstu, najprihvaćenijom u protestantskom svijetu postala je kronologija irskog nadbiskupa Jamesa Usshera, koji je godinu stvaranja datirao u 4004. Pr. Kr. Njegova je verzija postala posebno utjecajna jer je bila uključena u izdanja Biblije kralja Jakova.[7] S druge strane, tradicionalni hebrejski kalendar, koji je standardizirao Hilel II u 4. stoljeću nove ere, smješta stvaranje svijeta u 3761. pr. Kr.,[8][9] oslanjajući se na Seder Olam Rabbah, koje je sastavio Jose ben Halafta oko 160. godine.[10] Ta je kronologija također u skladu s djelom Preostali znaci prošlih stoljeća, u kojem muslimanski kronolog al-Biruni određuje anno mundi kao 3448. godina prije Seleukidske ere. Međutim, to nije u skladu s Seder Olam Zutta, kasnijim djelom iz 804. godine, koje smješta stvaranje u 4339. pr. Kr.[11][12]

Slobodnozidarska godina obilježava se dvama važnim blagdanima — Ivanjem ljetnim (24. lipnja), posvećenim svetom Ivanu Krstitelju, i Ivanjem zimskim (27. prosinca), posvećenim svetom Ivanu Evanđelistu — koji se simbolično podudaraju s ljetnim i zimskim solsticijem.

Ovo slobodnozidarsko računanje vremena, koje dodaje 4000 godina i započinje 1. ožujka, najjednostavniji je i najčešće korišten, ali nije jedini. Tijekom stoljeća i među različitim redovima slobodnog zidarstva korišteni su i drugi kalendari, zbog čega datiranje masonskih dokumenata može biti izazovno.[1][2][3][13]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ a b Masonic Calendars. bricksmasons.com (engleski). Pristupljeno 27. ožujka 2025.
  2. ↑ a b Masonic Calendar Timelines. masonic-lodge-of-education.com (engleski). Pristupljeno 27. ožujka 2025.
  3. ↑ a b Bernheim, Alain. 1986. The dating of masonic records. freemasons-freemasonry.com. Pristupljeno 27. ožujka 2025.
  4. ↑ a b Dachez, Roger; Bauer, Alain. 2017. [2007.] Calendrier maçonnique. Les 100 mots de la franc-maçonnerie (francuski). Que sais-je izdanje. PUF. Pariz. str. 59. ISBN 9782130798750
  5. ↑ Roger, Charles. 1847. A Collation of the Sacred Scriptures. The Old Testament from ... (engleski). McCosh, Park & Dewars. str. 10–24
  6. ↑ Jones, Floyd Nolen. 2004. Chronology of the Old Testament (engleski). Master Books. str. 26. ISBN 9780890514160
  7. ↑ Linder, Doug. 2004. Bishop James Ussher Sets the Date for Creation. law2.umkc.edu. Pristupljeno 27. ožujka 2025.
  8. ↑ Leiman, Sid Z. Jewish religious year - Britannica. britannica.com (engleski). Pristupljeno 27. ožujka 2025.
  9. ↑ Martin, Ernest L. 1991. The Jewish Calendar and Biblical Authority. askelm.com (engleski). Pristupljeno 27. ožujka 2025.
  10. ↑ Koliko je točan židovski kalendar?. jw.org. Pristupljeno 27. ožujka 2025.
  11. ↑ Hales, William. 1830. A New Analysis of Chronology and Geography, History and Prophecy: In which Their Elements are Attempted to be Explained, Harmonized and Vindicated, Upon Scriptural and Scientific Principles ... (engleski). C.J.G. & F. Rivington. London. str. 210
  12. ↑ Young, Robert. 1879. Analytical Concordance to the Holy Bible (engleski). United Society for Christian Literature
  13. ↑ Creason, Todd E. Why you should never ask a Freemason the date... (PDF). grandlodgeofiowa.org (engleski). Pristupljeno 27. ožujka 2025.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Anno_Lucis&oldid=7156888"