Vidi kôd stranice Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije

[[Datoteka:Yugoslav Partisans flag 1945.svg|mini|Zastava [[Partizani u Jugoslaviji|jugoslavenskih]] [[partizani|partizana]] i kasnije zastava [[DFJ]]]]
[[Datoteka:Flag of the Soviet Union (1923-1955).svg|mini|Zastava SSSR-a – služila je i kao zastava [[KPJ]]]]
[[Datoteka:Avnojf.gif|mini|200px|Faksimil odluke II. zasjedanja AVNOJ-a 1943. o federativnom uređenju Jugoslavije.]]
'''Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije''' ('''AVNOJ''')  je bivša [[SFRJ|jugoslavenska]] komunistička institucija.

== Povijest ==
Utemeljiteljsko i [[prvo zasjedanje AVNOJ-a]] održano je 26. i 27. studenoga [[1942.]] godine u [[Bihać]]u. AVNOJ je konstituiran kao općenarodno i općepolitičko predstavništvo Narodnooslobodilačkog pokreta. U ''Proglasu AVNOJ-a narodima Jugoslavije''<ref>[http://www.uciteljneznalica.org/upload/ebook/978_Prvo%20i%20drugo%20zasedanje%20AVNOJa.pdf Dokumenti prvog i drugog zasjedanja AVNOJ-a, ''Proglas AVNOJ-a narodima Jugoslavije''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160407125502/http://www.uciteljneznalica.org/upload/ebook/978_Prvo%20i%20drugo%20zasedanje%20AVNOJa.pdf |date=7. travnja 2016. }} str. 401- 406. Pristupljeno 28. ožujka 2016.</ref> poziva se na ratno djelovanje i promiče načelo federalizma, koje je prije rata najviše zastupao [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]] pod vodstvom [[Vladko Maček|Mačeka]], kako bi se zadobila šira društvena potpora, ali će to načelo nakon rata u stvarnosti biti izigrano zbog isključivog provođenja [[Komunizam|komunističke]] [[Revolucionarni teror|revolucije]].
 
Na [[Drugo zasjedanje AVNOJ-a|drugom zasjedanju AVNOJ-a]] 29. i 30. studenoga [[1943.]] u [[Jajce|Jajcu]] donesena je odluka o utemeljenju Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije, s funkcijama privremene vlade. Odobrena je Odluka o uređenju buduće Jugoslavije na federativnome i demokratskome načelu uz priznavanje prava svim njenim narodima, što je kasnije imalo ustavotvorni značaj. Zasjedanju AVNOJ-a nazočila su 142 delegata. Odobreno je kako će o uređenju buduće države odlučiti njeni narodi nakon rata.

[[Treće zasjedanje AVNOJ-a]] održano je od 7. do 10. kolovoza [[1945.]] u [[Beograd]]u. AVNOJ se preoblikovao u Privremenu narodnu skupštinu [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske Federativne Jugoslavije]] sa zadatkom pripremanja Ustavotvorne skupštine. 11. studenoga 1945. održani su izbori za Ustavotvornu skupštinu. Izbori su provedeni u atmosferi prijetnji i straha, tako da oporbene stranke poput [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] nisu istaknule svoju listu,<ref>[http://www.cpi.hr/download/links/hr/7288.pdf Boban, Branka: Sudski progoni prvaka Hrvatske seljačke stranke (1945.-1948.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140808052852/http://www.cpi.hr/download/links/hr/7288.pdf |date=8. kolovoza 2014. }}, str. 246-247. Pristupljeno 7. kolovoza 2014.</ref> a u prividno demokratskim izborima jedina istaknuta lista ''Narodni front Jugoslavije'' dobila je 91,5% glasova. Narodna skupština (konstituanta) je 29. studenoga 1945. proglasila [[FNRJ|Federativnu narodnu republiku Jugoslaviju]]. Jugoslavija je postala savezna narodna republika sa 6 narodnih republika Ustavom od 31. siječnja 1946., dok je u pogledu funkcioniranja u potpunosti preuzela [[Staljinizam|staljinistički]] režim vladanja na čelu s [[Tito]]m.<ref>Boeckh, Katrin: ''Vjerski progoni u Jugoslaviji 1944. – 1953.: staljinizam u titoizmu'', Zagreb, 2006. UDK: 261.7(497.1)</ref>

== Zemaljska vijeća i narodne skupštine ==
* [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine]]
* [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Crne Gore i Boke]] ([[1943.]] – [[1944.]]), kasnije [[Crnogorska antifašistička skupština narodnog oslobođenja]] – '''[[CASNO]]''' od [[1944.]]
* [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske]]
* [[Antifašističko sobranje narodnog oslobođenja Makedonije]], 1944. (Inicijativni organi za Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Makedonije, 1943.)
* [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Sandžaka]] (1943. – 1945.)
* [[Slovensko narodnooslobodilačko vijeće]] ('''''Slovenski narodnoosvobodilni svet''''', 1944.)
* [[Velika antifašistička narodnooslobodilačka skupština Srbije]], 1944. ([[Glavni narodnooslobodilački odbor za Srbiju]], 1941. – …)

== Ustavno konstituiranje ==
I glavni štabovi ([[hrvatski jezik|hrv.]] stožer) su bili određeni putokaz k federalizaciji.<ref name="Ustavna_reforma">ur. Andrija Dujić, et al. ''Ustavna reforma : saopćenja s Kolokvija na Pravnom fakultetu u Zagrebu'', Nakl. cjelina ''Političke teme : biblioteka suvremene političke misli'', Zagreb : Centar za aktualni politički studij, 1971., [http://books.google.hr/books?id=GwkNAQAAIAAJ&q=zametak str. 104.]
{{Citat|Prvi zametak budućih federalnih jedinica nalazimo u odlukama '''vojnog savjetovanja pri Vrhovnom štabu u Stolicama''', u Srbiji, u rujnu 1941. godine. Tada je – među ostalim – odlučeno, da se za pojedine zemlje (Hrvatsku, Sloveniju, Srbiju i dr.) organiziraju glavni štabovi. Kako su oni u tom razdoblju vršili ne samo vojničke, nego i određene političke funkcije, to je njihovo formiranje predstavljalo izvjestan putokaz u pravcu federalizacije.|Dujić et al., 1971., 104.}}</ref> Imali su i određene političke funkcije.<ref name="Ustavna_reforma"/>

Ustavnopravno konstituiranje federacije, započeto u [[Jajce|Jajcu]] [[1943.]], dovršeno je [[1944.]] konstitucijom federalnih država – članica federacije, ovim tijekom:<ref name="Biland%C5%BEi%C4%87">Bilandžić, Dušan. ''Historija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije : glavni procesi : 1918. – 1985.'', 3. dop. izd., Školska knjiga, Zagreb, 1985., str. 70.</ref><ref>[[Dušan Bilandžić|Bilandžić, Dušan]]. ''Međunacionalni odnosi u socijalističkoj Jugoslaviji''. U tiskopisu: [[Igor Karaman|Karaman, Igor]] <small>(gl. ur.)</small> ''Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture'', Školska knjiga, Zagreb, 1980., str. 363. – 367.</ref><ref name="Sirotkovi%C4%87">Hodimir Sirotković, ''ZAVNOH : Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske : rasprave i dokumenti'', Zagreb : Dom i svijet, 2002., {{ISBN|9536491591}}, str. 40. i 81.
{{Citat|Tokom cijele 1944. godine izgrađuje se državnost federalnih jedinica posebnim ustavnim odlukama njihovih najviših zemaljskih organa.|Sirotković, 2002., str. 40.}}</ref>
*[[Slovensko narodnooslobodilačko vijeće|SNOS]] ([[Slovenski jezik|slov.]] ''Slovenski narodnoosvobodilni svet''), na Prvomu zasjedanju [[19. veljače]] u [[Črnomelj]]u (Črnomlju).<ref name="Sirotkovi%C4%87"/>
*[[ZAVNOH]] na [[Treće zasjedanje ZAVNOH-a|Trećemu zasjedanju]] u noći između [[8. svibnja|8.]] i [[9. svibnja]] u [[Topusko]]m.<ref name="Sirotkovi%C4%87"/> Odluke su od 9. svibnja.<ref name="Biland%C5%BEi%C4%87"/><ref>Marin Knezović, Portal [http://www.crohis.com/izvori/zavnoh2.pdf crohis.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100509071000/http://www.crohis.com/izvori/zavnoh2.pdf |date=9. svibnja 2010. }} – Pristupljeno 18. ožujka 2012.</ref>
*[[ZAVNOBiH]] na Drugomu zasjedanju u [[Sanski Most|Sanskomu Mostu]] od 30. lipnja do 2. srpnja.<ref name="Sirotkovi%C4%87"/> Glavne su odluke donesene 1. srpnja 1944.<ref name="Biland%C5%BEi%C4%87"/>
*[[CASNO]] na Trećem zasjedanju [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Crne Gore i Boke|ZAVNO Crne Gore i Boke]], 13. – 15.<ref name="Sirotkovi%C4%87"/> srpnja u [[Kolašin]]u, odnosno do 16. srpnja.<ref name="Laki%C4%87">Zoran Lakić <small>(prir.)</small>, ''Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Crne Gore i Boke : zbirka dokumenata'', Istorijski institut SR Crne Gore, Titograd, 1963., str. 269. i 271. {{COBISS.CG|id=51025671}}</ref> Glavna je odluka donesena 14. srpnja 1944.<ref>[[oldwikisource:Odluka br. 87 o pretvaranju ZAVNO-a Crne Gore i Boke u Crnogorsku antifašističku skupštinu narodnog oslobođenja|Odluka CASNO o pretvaranju ZAVNO-a Crne Gore i Boke u Crnogorsku antifašističku skupštinu narodnog oslobođenja i konstituisanju ove u najviše zakonodavno i izvršno tijelo Crne Gore]]</ref>
*[[ASNOM]] na Prvomu zasjedanju, 2. kolovoza 1944. u [[Prohor Pčinjski (manastir)|Prohoru Pčinjskom]].<ref name="Sirotkovi%C4%87"/><ref>[[s:mk:Решение за прогласување на АСНОМ за врховно законодавно и извршно тело на демократска Македонија|Решение на Антифашиското собрание на народното ослободуене на Македонија како врховно законодателно и исполнително народно преставително тело и највисок орган на државната власт на демократска Македонија]] (Odluka o proglašenju ASNOM za vrhovno zakonodavno i izvršno narodno predstavničko tijelo i najviši organ državne vlasti demokratske Makedonije)</ref>
*[[Velika antifašistička narodnooslobodilačka skupština Srbije|VANOSS]] (ASNOS) na Prvom zasjedanju 9. – 12. studenoga u [[Beograd]]u.<ref>Sirotković, 2002., str. 81.</ref> Glavne su odluke donesene [[11. studenoga]] 1944.<ref>Ferdo Čulinović, ''Razvitak jugoslavenskog federalizma'', Školska knjiga, Zagreb, 1952., str. 146. {{COBISS.SR|id=57111559}}
{{Citat|U Beogradu 11. nov. 1944. održano je prvo zasjedanje »Velike Antifašističke skupštine narodnog oslobođenja Srbije«, koje je proglasilo ostvarenje nove srpske države kao članice jugoslavenske federacije. (...)|str. 146.}}</ref><ref>Pero Morača, ''Istorija Saveza komunista Jugoslavije : (kratak pregled)'', Beograd : Rad, 1966., str. 186. {{COBISS.SR|id=98264583}}
{{Citat|Prvo zasjedanje Antifašističke skupštine Srbije održano je 11. novembra u Beogradu. Na ovom zasjedanju prihvaćene su odluke Avnoja i obrazovani vrhovni, zakonodavni i izvršni organi federalne Srbije.|str. 186.}}</ref><ref>Jovan Stefanović, ''Ustavno pravo Jugoslavije i komparativno pravo'', Knj. I., Zagreb : Školska knjiga, 1965., str. 289. {{COBISS.SR|id=146445319}}
{{Citat|Velika antifašistička skupština narodnog oslobođenja Srbije (na kojoj je bilo ovjerovljeno 989 mandata, a prisutno je bilo 885 delegata) donijela je nekoliko odluka od ustavnopravnog značenja za Federalnu Srbiju (...)|str. 289.}}</ref><ref>Ivan Kristan, ''Družbena ureditev SFRJ : samoupravna socialistična demokracija'', 2. dopolnjena izd., Maribor : Obzorja, 1980., str. 28. {{COBISS.SR|id=16326919}}
{{Citat|V letu 1944 so podobne sklepe sprejeli tudi drugi jugoslovanski narodi. Proces formiranja jugoslovanske federacije je bil materialnopravno končan s sklepom Velike protifašistične narodnoosvobodilne skupščine Srbije 11. novembra 1944.|str. 28.}}</ref>

<!-- Treba još utvrditi točan naziv Slovenskog zemaljskog vijeća, jer postoji mogućnost da su ga zvali drugačije nego što ovdje piše, Slovenski narodno-osvobodilni svet (možda) -->

{{Wikisource|Odluka II. zasjedanja AVNOJ-a o izgradnji Jugoslavije na federativnom principu}}

== Istaknuti članovi ==
* [[Josip Broz Tito]]
* [[Ivo Lola Ribar]]
* [[Edvard Kardelj]]
* [[Moša Pijade]]
* [[Milovan Đilas]]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|AVNOJ}}
*[https://web.archive.org/web/20070929084154/http://www.crohis.com/izvori/avnoj2.pdf Odluke drugog zasjedanja AVNOJ-a (puni tekst)]


{{Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}}
[[Kategorija:Partizani]]
[[Kategorija:Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Povijest Jajca]]