Antisocijalni poremećaj ličnosti
| Antisocijalni poremećaj ličnosti | |
|---|---|
| Sociopatija, psihopatija[1] | |
Video koji pojašnjava poremećaje osobnosti klastera B | |
| Specijalizacija | Psihijatrija |
| Simptomi | Nemar za tuđa prava, kriminal, opetovano laganje, loše planiranje, agresivno ponašanje, ravnodušnost prema tuđoj patnji[1] |
| Komplikacije | Nezaposlenost, samoubojstvo[1][2] |
| Uobičajen početak | Djetinjstvo[3] |
| Trajanje | Dugotrajno[1] |
| Rizični faktori | Obiteljska povijest bolesti, siromaštvo, zlostavljanje u djetinjstvu[1][2] |
| Dijagnostička metoda | Temeljena na psihijatrijskoj procjeni[2] |
| Diferencijalna dijagnoza | Poremećaj ponašanja, poremećaj korištenja psihoaktivnih supstanci, bipolarni poremećaj, shizofrenija, granični poremećaj ličnosti, narcistični poremećaj ličnosti, kriminalno ponašanje[1] |
| Liječenje | Na temelju specifičnih simptoma[2] |
| Učestalost | ≈1,8 % kroz godinu[1] |
| klasifikacija | |
| MKB-10-CM | F60.2  |
| MeSH | D000987 |
Antisocijalni poremećaj ličnosti (ASPD ili APD) je poremećaj osobnosti prepoznatljiv po dugotrajnom obrascu nepoštivanja tuđih prava.[1] Oboljeli često imaju povijest kriminala, opetovanog laganja, lošeg planiranja, agresivnog ponašanja, nemara prema sigurnosti drugih i ravnodušnosti nakon nanošenja boli drugima.[1] Komplikacije mogu uključivati nezaposlenost i samoubojstvo.[1][2]
Rizični faktori uključuju obiteljsku povijest bolesti, siromaštvo i zlostavljanje ili zanemarivanje u dječjoj dobi.[1][2] Simptomi su prisutni od najmanje petnaeste godine života, a poremećaj ponašanja prisutan je i prije te dobi.[1] Za formalnu dijagnozu potrebno je da osoba bude starija od 17 godina.[1] Simptomi antisocijalnog poremećaja ličnosti također su nazivani psihopatijom, sociopatijom i disocijalnim poremećajem ličnosti (DPD).[1] Radi se o poremećaju osobnosti klastera B.[2]
Ne postoji specifičan tretman liječenja, a napori su usmjereni na ublažavanje simptoma.[2] Hospitalizacija se nije pokazala korisnom.[2] ASPD zahvaća oko 0,2 % – 3,3 % ljudi u određenoj godini.[1] Muškarci obolijevaju otprilike tri puta češće nego žene.[1][2] U muškoj populaciji s poremećajem zlouporabe alkohola ili supstanci stopa antisocijalnog poremećaja može biti veća od 70 %.[1] Poremećaj se može ublažiti s godinama.[2] Oboljeli imaju veću vjerojatnost smrti zbog nasilja.[1]
- 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 American Psychiatric Association. 2013. Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders (5th ed.). American Psychiatric Publishing. Arlington. str. 659. ISBN 978-0890425558
- 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Fisher, KA; Hany, M. Siječanj 2020. Antisocial Personality Disorder. StatPearls. PMID 31536279
- ↑ Antisocial Personality Disorder. National Library of Medicine (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 21. rujna 2018. Pristupljeno 16. svibnja 2018.