Antunovac

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Antunovac. Za druga značenja, pogledajte Antunovac (razdvojba).
Antunovac
Antunovac (grb).gif
Antunovac na karti Hrvatska
Antunovac
Antunovac
Antunovac na karti Hrvatske
Koordinate: 45°29′N 18°41′E / 45.49°N 18.68°E / 45.49; 18.68
Županija Osječko-baranjska
Načelnik općine Ivan Anušić (HDZ)
Naselja u sastavu općine Antunovac, Ivanovac
Površina 57 km²
Stanovništvo (2001.) 3.559
Poštanski broj 31216 Antunovac
Župna crkva sv. Rozalije u Ivanovcu (nakon obnove)
Zidine, ostaci srednjovjekovne tvrđave na granici općina Antunovac i Čepin

Antunovac je općina u Hrvatskoj. Smještena je u Osječko-baranjskoj županiji.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Općina Antunovac smještena je 5 km južno od Osijeka u Osječko-baranjskoj županiji, a čine ju dva naselja:

Ukupna površina je 57 km2 . Od toga poljoprivredne površine čini 4.999 ha, a šumske površine 111 ha

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovištva iz 2001. godine općina Antunovac imala je 3.559 stanovnika, raspoređenih u 2 naselja:

Nacionalni sastav, 2001.[uredi VE | uredi]

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Naselje Antunovac u pisanim tragovima se spominje 1839. godine pod mađarskim nazivom Antafalu, a hrvatsku inačicu Antunovac nalazimo iz 1851. godine. Porijeklo imena vezano je uz spomen nekadašnjem vlasniku posjeda Antunu Adamoviću. Već 1880. godine na posjedu grofa Adamovića starosjedioci Mađari sagradili su kapelu Sv. Antuna. Zanimljiv je i podatak da se sve do 1924. godine u ovom mjestu govorilo mađarskim jezikom. U razdoblju od 1900. do 1992. godine naselje je nosilo ime Tenjski Antunovac, a od tada nosi prvotni, stari naziv Antunovac. Od kraja 1944. godine pa sve do 1953. godine, shodno povijesnim događanjima na ovim područjima nacionalna struktura stanovništva se mijenja kako u Antunovcu tako i u Ivanovcu, gdje su prvotni nasljenici njemačke nacionalnosti protjerivani, a u napuštene kuće se uglavnom useljava stanovništvo iz Hrvatskog zagorja i Dalmacije, koje se doseljava u potrazi za plodnom zemljom te se vrši nova razdioba zemljišta naseljenicima.

Iako se prvi pisani tragovi spomena naselja Ivanovac odnosno Ivanfalo nalaze, premda ne na istom lokalitetu, u popisu papine desetine 1332. godine, a posebno u popisu posjeda plemića Gašpara Korođa iz 1469. godine, zasigurno znamo da je Ivanovac na ovom današnjem lokalitetu, na tada praznom mjsetu naseljene 1836. godine i od tada se razvija. Naziv mjesta se zadržao sve do dolaska novoga vlasnika velikog dijela zemljišta pokraj Antunovca i Ivanovca, srbina Jovana Maksimovića, te se pod velikim političkim utjecajem naziv mjesta 1875. godine mijenja u Jovanovac. Promjenama na vanjsko-političkom planu, te osnivanjem samostalne Republike Hrvatske i raskidanjem svih državnopravnih sveza 1991. godine s dotadašnjom SFRJ počinje borba za neovisnost. U Domovinskom ratu mještani su prognani iz svojih domova, a od 5. prosinca 1991. godine Antunovac je okupiran. Već 1992. godine mještani se počinju vraćati u svoje domove u Ivanovcu, a završetkom Domovinskog rata 1995. godine, tijekom procesa mirne reintegracije, u napuštene domove vraćaju se i mještani Antunovca. [1]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

  • Crkva Sv. Rozalije - Ivanovac (obnovljena nakon Domovinskog rata)
  • Crkva Sv. Antuna - Antunovac (obnovljena nakon Domovinskog rata)
  • Srednjovjekovna tvrđava mađarske plemićke obitelji Körög iz 1250. - Zidine

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

  • Osnovna škola 'Antunovac"
  • Područna škola "Ivanovac"

Kultura[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Antunovac koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.