Aramejsko pismo

Izvor: Wikipedija
Povijest alfabeta

srednje brončano doba 19. – 15. st. pr. Kr.

meroitičko 3. st. pr. Kr.
Genealogija

Aramejsko pismo najvažniji je ogranak sjevernosemitskog pisma. Potječe od drevnoga feničkog pisma (linearno pismo iz 12. stoljeća pr. Kr.) iz kojeg se razvilo grčko pismo, a potom i druga pisma (ćirilično, koptsko i latinično pismo). Od 8. stoljeća pr. Kr. proširilo se s aramejskim jezikom po Mezopotamiji, Siriji i Palestini. Iz aramejskog pisma razvilo se u 2. stoljeću pr. Kr. kvadratno hebrejsko pismo, kojim se Židovi služe i danas, te druga pisma semitskih jezika (nabatejsko, palmirsko).[1]

Slova[uredi | uredi kôd]

Ime
slova
Aramejsko pismo u IPA Ekvivalentno slovo u
sirskom aramejskom iz Ahemenidskog Perzijskog Carstva hebrejskom feničkom arapskom brāhmī nabatejskom kharošthī aramejskom kvadratnom
Slika Tekst Slika Tekst
Ālap ܐ 𐡀 /ʔ/; /aː/, /eː/ א 𐤀 ا 𑀅 𐨀
Bēth ܒ 𐡁 /b/, /β/ ב 𐤁 ب 𑀩 𐨦
Gāmal ܓ 𐡂 /ɡ/, /ɣ/ ג 𐤂 ج 𑀕 𐨒
Dālath ܕ 𐡃 /d/, /ð/ ד 𐤃 د ذ 𑀥 𐨢
ܗ 𐡄 /ɦ/ ה 𐤄 ه 𑀳 𐨱
Waw ܘ 𐡅 /w/; /oː/, /uː/ ו 𐤅 و 𑀯 𐨬
Zain ܙ 𐡆 /z/ ז 𐤆 ز 𑀚 𐨗
Ḥēth ܚ 𐡇 /ʜ/ /χ/ ח 𐤇 ح خ 𑀖 𐨓
Ṭēth ܛ 𐡈 /tˤ/ ט 𐤈 ط ظ 𑀣 𐨠
Yodh ܝ 𐡉 /j/; /iː/, /eː/ י 𐤉 ي 𑀬 𐨩
Kāp ܟ 𐡊 /k/, /x/ כ ך 𐤊 ك 𑀓 𐨐
Lāmadh ܠ 𐡋 /l/ ל 𐤋 ل 𑀮 𐨫
Mem ܡ 𐡌 /m/ מ ם 𐤌 م 𑀫 𐨨
Nun ܢ 𐡍 /n/ נ ן 𐤍 ن 𑀦 𐨣
Semkath ܣ 𐡎 /s/ ס 𐤎 س 𑀰 𐨭
ʿĒ ܥ 𐡏 /ʢ/ /ʁ/ ע 𐤏 ع غ 𑀏 𐨀𐨅
ܦ 𐡐 /p/, /ɸ/ פ ף 𐤐 ف 𑀧 𐨤
Ṣādhē ܨ , 𐡑 /sˤ/ צ ץ 𐤑 ص ض 𑀲 𐨯
Qop ܩ 𐡒 /qˤ/ ק 𐤒 ق 𑀔 𐨑
Rēsh ܪ 𐡓 /r/ ר 𐤓 ر 𑀭 𐨪
Shin ܫ 𐡔 /ʃ/ ש 𐤔 ش 𑀱 𐨮
Taw ܬ 𐡕 /t/, /θ/ ת 𐤕 ت ث 𑀢 𐨟

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Aramejci, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 14. srpnja 2020.

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Aramejsko pismo