Arheologija u 2020.

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

◄◄ |  | 2017. | 2018. | 2019. | 2020.  | 2021. | 2022. | 2023. |  | ►►


Arheologija • Arhitektura • Astronautika • Astronomija • Biologija • Film • Fotografija • Glazba • Kazalište • Kemija • Kiparstvo • Knjige • Književnost • Kršćanstvo • Meteorologija • Medicina • Novinstvo • Planinarstvo • Politika • Pravo • Promet • Radio • Slikarstvo • Strip • Šport • Televizija • Znanost • Zrakoplovstvo • Željeznički promet

Arheologija u 2020.

Svijet[uredi | uredi kôd]

Otkrića[uredi | uredi kôd]

Osnivanja[uredi | uredi kôd]

Događaji[uredi | uredi kôd]

Nagrade i priznanja[uredi | uredi kôd]

Rođenja[uredi | uredi kôd]

Smrti[uredi | uredi kôd]

Hrvatska i u Hrvata[uredi | uredi kôd]

Otkrića[uredi | uredi kôd]

  • 11. kolovoza — Veliko otkriće u Baranji. Arheolozi osječkog Arheološkog muzeja i zagrebačkog Instituta za arheologiju pronašli su pravo bogatstvo. Tijekom izgradnje nove belomanastirske obilaznice, pronađeni su na lokaciji AN 2 Beli Manastir – Staro selo ostatci naselja iz prapovijesti, starog i srednjeg sve do početka novog vijeka. Tu su ostatci naselja iz bakrenog doba, antike, kasnog srednjeg vijeka i novog vijeka koji pokazuju iznimnu infrastrukturu i obiteljski organizirano naselje - zemunice, jame, peći te nekoliko objekata iz osmanskog carstva koji se rijetko pronalaze. Starije naselje je vjerojatno s kraja neolitika. Položaj je još onda bio prometno povoljan, uz vodotok Male Karašice koja je tekla prema Dunavu te je tako bila važan komunikacijski pravac za različite prapovijesne zajednice naseljene na prostoru Baranje. Pronađen je i eneolitički grob majke s malim djetetom. Pokretni nalazi ukazuju na visoka tehnološka znanja prapovijesnih lončara. Naglasak je na ona iz mlađega željeznog doba kada je započela serijska izrada keramičkih posuda na lončarskome kolu. Pronađeno je groblje na redove iz kasne antike od jedne rimske ruralne zajednice koje je važno jer nije bilo poznato kako je vojska živjela kako svoje pokojnike pokopavaju ljudi koji su ih zapravo hranili i proizvodili sve one namirnice za tisuće vojnika koji su tu bili stacionirani tijekom 4. stoljeća. Našli su ostatke nošnji, od naušnica, prstenja, fibula tj. kopči, novac koji je bio priložen kao zalog za drugi svijet. Iz kasnog srednjeg vijeka našli su ostatke naselja s karakterističnim keramičkim nalazima 13.-14. stoljeća. Iz osmanskih vremena našli su ostatke jama gdje su našli i peći. Otkriveni su i ukopi rovova iz Drugoga svjetskog rata. [1][2]
  • 13. kolovoza — U krapinskom perivoju Janka Draškovića podno srednjovjekovnog Starog grada počelo je uređivanje spomen-obilježja hrvatskim braniteljima, ali već na početku radova nađeni su srednjovjekovni nalazi predmeta za koje se pretpostavlja da su pripadali građanima, trgovcima ili slugama krapinskih vlastelina.[3]

Osnivanja[uredi | uredi kôd]

Događaji[uredi | uredi kôd]

Nagrade i priznanja[uredi | uredi kôd]

Rođenja[uredi | uredi kôd]

Smrti[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Marija Matoš/Dnevnik/IMS/HRT: Arheološka senzacija kod Belog Manastira HRT. 12. kolovoza 2020. Pristupljeno 15. kolovoza 2020.
  2. Na gradilištu obilaznice Belog Manastira otkriveno vrijedno nalazište SIB. 11. kolovoza 2020. Pristupljeno 15. kolovoza 2020.
  3. I.D./Ružica Divac Borovečki/Dnevnik/IMS/HRT: Krapina - bogato arheološko nalazište HRT. 13. kolovoza 2020. Pristupljeno 15. kolovoza 2020.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Arheologija u 2020.