Arhitektonski fakultet u Zagrebu

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Sveučilište u Zagrebu
Arhitektonski fakultet
grb Sveučilišta
Osnovan 1919.
Kao dio, od sveučilišta neovisne, Visoke tehničke škole u Zagrebu
Osnivači Edo Šen i dr.
Dekan Krunoslav Šmit
Zaposlenika 189
Studenata 1017
Studijski programi
Preddiplomski Arhitektura i urbanizam

Dizajn*

Diplomski • Arhitektura i urbanizam

• Dizajn*

Službena stranica
* u nastavi sudjeluju i Akademija likovnih umjetnosti, Ekonomski fakultet, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Filozofski fakultet i Šumarski fakultet
Logo fakulteta
Arhitektonski fakultet u Zagrebu

Arhitektonski fakultet u Zagrebu je dio Sveučilišta u Zagrebu. Nalazi se u ulici Andrije Kačića Miošića 26, u Donjem gradu u Zagrebu, u istoj zgradi kao i građevinski i geodetski fakultet. Pripada tehničkom području sveučilišta[1]. Fakultet ustrojava i izvodi sveučilišne studije, znanstveni, istraživački, visoko stručni i umjetnički rad u području arhitekture i urbanizma. Fakultetom upravljaju Fakultetsko vijeće i dekan. Fakultetsko vijeće čine svi redoviti i izvanredni profesori, docenti te predstavnici nastavnika, studenata i suradnika izabranih u nastavna i suradnička zvanja. Časopis Domus, jedan od najuglednijih arhitektonskih časopisa na svijetu, svrstao je ovaj fakultet na listu 50 najboljih fakulteta i škola arhitekture u Europi.[2]


Povijest[3][uredi VE | uredi]

Počeci i Visoka tehnička škola[uredi VE | uredi]

Iako je već 1877. propisano polaganje državnih ispita, kako bi se postalo graditelj (1878. je utemeljeno Društvo inžinira i arhitekata u Hrvatskoj i Slavoniji), u Hrvatskoj se tek 1919. godine, s osnivanjem Visoke tehničke škole, stvara mogućnost visokoškolskog obrazovanja na području arhitekture. Visoka tehnička škola je u početku neovisna ustanova i nije dio Sveučilišta u Zagrebu. Tek 1926., reformama koje je proveo Stjepan Radić (kao ministar prosvjete) Visoka Tehnička škola postaje dio sveučilišta, te se od tada naziva Tehnički fakultet. Viša škola za umjetnost i umjetni obrt, koja djeluje u Zagrebu od 1907., postaje 1921. godine Akademijom za umjetnost i umjetni obrt, te 1926. osniva arhitektonski odjel na čelu s Dragom Iblerom. Ovaj odjel napušta tradicionalnu, a uvodi modernu arhitekturu u svoje programe. Do 1942. u Zagrebu su dakle djelovala dva učilišta koja obrazuju arhitekte, te se među njima razvilo rivalstvo. Završetkom Tehničkog fakulteta postajalo se diplomiranim inženjerom arhitekture, dok se na Akademiji postajalo akademskim arhitektom.

Tehnički fakultet[uredi VE | uredi]

Tehnički fakultet sastojao se od šest odjela: arhitektonskog, građevno-inženjerskog, geodetsko- i kulturno-inženjerskog, strojarsko- i elektro-inženjerskog, brodograđevno- i brodostrojarsko-inženjerskog te kemičko-inženjerskog. ti su odjeli bili podijeljeni među tri osnovna odsjeka: građevnim, strojarskim i kemijskim. Fakultet se od svog osnivanja mučio s problemima, prijetnjama ukidanjem, te nedostatnim prostorom. Tek krajem tridesetih konačno dobiva dozvolu za gradnju novih prostora, na mjestu gdje se danas nalazi AF, gdje se 1940. useljavaju tadašnji arhitektonski, građevinski i geodetski odjel. Trebale su se graditi još tri zgrade za preostale odjele, te bi tako Tehnički fakultet dobio svojevrsni mali kampus, ali nakon rata ta se ideja napušta, jer je jedna zgrada dodijeljena srednjoj školi.

S obzirom na veliku raznovrsnost područja kojima se bavio Fakultet ( imao je čak 39 zavoda), javlja se ideja o preustroju fakulteta na manje cjeline. 1956. tadašnji tehnički fakultet podijeljen je na četiri nova fakulteta: Arhitektonsko-građevinsko-geodetski, Strojarsko-brodograđevni, Elektrotehnički i Kemijsko-prehrambeno-rudarski fakultet (danas Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, te Rudarsko-geološko-naftni fakultet).

AGG i samostalan fakultet[uredi VE | uredi]

Šest godina nakon podjele Tehničkog fakulteta odlukom Sabora, dolazi do podjele tadašnjeg AGG (arhitektonsko-građevinsko-geodetski) fakulteta na tri samostalna fakulteta. Arhitektonski fakultet tako postaje odlukom Sabora od 26. rujna 1962. godine samostalna znanstvena i nastavna ustanova. Prvi dekan Arhitektonskog fakulteta bio je prof. Drago Galić.

Od tada Arhitektonski fakultet se razvija samostalno, te postaje jedan od najboljih fakulteta arhitekture u ovom dijelu Europe, što potvrđuje i uvrštavanje na popis 100 najboljih škola arhitekture u Europi, prestižnog časopisa Domus.

1989. osniva se međufakultetski Studij dizajna, u suradnji s Akademijom likovnih umjetnosti, Šumarskim, Strojarsko-brodograditeljskim, Filozofskim i Ekonomskim fakultetom.

Djelatnosti[4][uredi VE | uredi]

  • Ustrojenje i izvođenje dodiplomskih studija iz znanstvenog i stručnog polja arhitekture i urbanizma;
  • Ustrojenje i izvođenje poslijediplomskih znanstvenih i specijalističkih studija iz znanstvenog polja arhitekture i urbanizma;
  • Znanstvenoistraživački rad u znanstvenom polju arhitekture i urbanizma, provođenje postupaka stjecanja doktorata znanosti;
  • Vještačenja i ekspertize;
  • Izdavanje stručnih časopisa, knjiga i publikacija iz područja tehničkih znanosti, znanstvenog polja arhitekture i urbanizma;
  • Stručna djelatnost u području arhitekture i urbanizma, projekti i studije pejzažne arhitekture, investicijsko-tehnička dokumentacija, urbanistički i prostorni planovi te drugi projekti za visokostručne i složene programe u području arhitekture i urbanizma te zaštite i unapređenja ljudskog okoliša

Studiji[uredi VE | uredi]

Studij arhitekture i urbanizma[5][uredi VE | uredi]

Studij arhitekture i urbanizma izvodi se u dva ciklusa – trogodišnji preddiplomski (Bachelor) studij i dvogodišnji diplomski (Master) studij. Preddiplomski studij završava stjecanjem akademskog naziva sveučilišni prvostupnik inženjer arhitekture i urbanizma (univ. bacc. ing. arch), a diplomski stjecanjem akademskog naziva magistar inženjer arhitekture i urbanizma (mag. ing. arch), koji je u skladu s društvenim potrebama, mjerodavnim zakonima, EU-direktivama i standardima profesionalnih udruga koje dodjeljuju profesionalna ovlaštenja. Ovaj studijski program i izvedbeni plan studija pretpostavlja smanjenje sati predavanja u korist samostalnog učenja, težina se stavlja na individualizirani i intenzivni rad u projektnim studijima odnosno radionicama.

interdisciplinarni studij dizajna[uredi VE | uredi]

Interdisciplinarni studij dizajna također se izvodi u dva ciklusa – trogodišnji preddiplomski (Bachelor) studij i dvogodišnji diplomski (Master) studij. Preddiplomski studij završava stjecanjem akademskog naziva sveučilišni prvostupnik dizajna (univ. bacc. art.), a diplomski stjecanjem akademskog naziva magistar dizajna (mag. art.)

Ustroj[6][uredi VE | uredi]

Fakultetom upravljaju dekan i fakultetsko vijeće.

Organizacijski ustroj fakulteta je prikazan ispod.

Katedre[uredi VE | uredi]

  • Katedra za arhitektonsko projektiranje
  • Katedra za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
  •  Katedra za arhitektonske konstrukcije i zgradarstvo 
  •  Katedra za povijest i teoriju arhitekture 

Zavodi[uredi VE | uredi]

  • Zavod za arhitekturu
  •  Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu 
  •  Zavod za zgradarstvo i fiziku zgrada 
  •  Zavod za graditeljsko naslijeđe

Znanstveno-informacijske jedinice[uredi VE | uredi]

  •  Studijski arhiv 
  •  Uredništvo znanstvenog časopisa "Prostor" 
  •  Mediteranski centar za graditeljsko naslijeđe Split 
  •  Studijski centar Motovun 

Tajništvo s pomoćnim službama[uredi VE | uredi]

  •  Tajništvo 
  •  Računovodstvo 
  •  Studentska referada 
  •  Održavanje zgrada 

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]