Prijeđi na sadržaj

Arkadija

Izvor: Wikipedija
Ovo je članak o grčkoj pokrajini. Za renesansni pastoralni roman Jacopa Sannazzara pogledajte članak Arcadia (roman).
Geografski položaj grčke pokrajine Arkadije.

Arkadija je pokrajina u središnjem dijelu Peloponeza, Grčka.

Osnovni podaci

[uredi | uredi kôd]

Glavni grad Arkadije je Tripoli; populacija pokrajine je 100 611 (podatci iz 2005.), na 38. mjestu u Grčkoj; Površina joj je 4419 km² što je čini 5. po veličini; Gustoća naseljenosti je 22,8/km²; sastoji se od 4 provincije, 22 općine i 1 županije (okruga); poštanski broj je 22, registracijske pločice s oznakom TP; službena web stranica je www.arcadia.gr.

Općine

[uredi | uredi kôd]
Arkadija je od davnina poznata po svojim pašnjacima.
Drevni grčki teatar iz Orchomenosa, Arkadija.
Thomas Eakins, Arkadija, 1883., ulje na platnu.
OpćinaTelefonski predbrojSjedištePoštanski broj
Apollonas0501Tyros220 29
Dimitsana0506220 07
Falaisia0522Leontari220 21
Falanthos0523Davia221 00
Gortyna0505Karytaina220 22
Iraia0507Paloumba220 28
Kleitor0507Mygdalia220 28
Kontovazaina0509220 15
Korythio0510Steno221 00
Lagkadia0512220 03
Leonidio0514223 00
Levidi0513220 02
Mantineia0515Nestani220 05
Megalopoli0516222 00
North Kynouria0503Astros220 01
Skyritida0517Vlachokerasia220 16
Tegea0518Stadio220 12
Trikolonoi0519Stemnitsa220 24
Tripoli0520221 00
Tropaia0521220 08
Valtetsi0502Asea220 27
Vytina0504220 10
OpćinaTelefonski predbrojSjedištePoštanski broj
Kosmas0511230 58

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Gradska naselja u Arkadiji su se razvila razmjerno kasno (Mantineja, Orhomen, Tegeja). Bili su saveznici Sparte do sloma njezine hegemonije (371. pr. Kr.), otada tvore samostalan savez pod vodstvom novoosnovanog polisa Megalopola. Samostalnost saveza dokrajčili su Makedonci. U 3. st. pr. Kr. dio gradova u Arkadiji pristupa Ahajskom, a dio Etolskom savezu. Pod rimskom vlašću od 168. pr. Kr.

Simbolika Arkadije

[uredi | uredi kôd]
Nicolas Poussin, Et in Arcadia Ego, 1637. – 1638., ulje na platnu, 185 × 121 cm, Louvre, Pariz.
Pastore di Arcadia, djelo neoklasičnog stila slikara Cesarea Saccaggija iz Tortone.
Pastore di Arcadia, djelo neoklasičnog stila slikara Cesarea Saccaggija iz Tortone.

Prema grčkoj tradiciji Arkadija je postojbina Pana, domovina jednostavnih, priprostih i poštenih ljudi (pastira). Kao simbol nepokvarena i idilična života javlja se tzv. bukolska (pastirska) poezija. Obnovljena u doba renesanse pod utjecajem idiličnog romana "Arkadija" talijanskog pisca J. Sannazzara.

Po Arkadiji je ime dobila i čuvena knjižnica Akademija (Accademia degli Arcadi), osnovana 1690. g. u Rimu, a pod njenim utjecajem osnovana su i mnoga slična društva diljem Italije i hrvatske obale (Zadar, Split, Dubrovnik).

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Arkadija