Arkiv za povjestnicu jugoslavensku

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Arkiv za povjestnicu jugoslavensku
Arkiv naslovnica 1872.jpg
Naslovnica časopisa.
Glavni urednik Ivan Kukuljević Sakcinski
Kategorija povijest, arheologija i umjetnost
Izlazi neredovito
Izdavač Družtvo za jugoslavensku povjestnicu i starine
Sjedište Zagreb
Prvi broj 1851.
Zadnji broj 1875.
Web stranica dnc.nsk.hr
ISSN 1845-3902 (Online)

Arkiv za povëstnicu jugoslavensku, prvi je hrvatski povijesni časopis.

Povijest[uredi VE | uredi]

Uređivao ga je Ivan Kukuljević Sakcinski, a izdalo Družtvo za jugoslavensku povestnicu i starine u 12 knjiga (od 1851.-1875.). Da se omogući tiskanje djela iz hrvatske povijesti, pozvalo je Bansko Vijeće nekoliko književnika na dogovor, i ovi odlučiše da se osnuje Družtvo za Jugoslavensku povëstnicu i starine, koje će izdavati Arkiv. Među darovateljima društva istakli su se pokrovitelj ban Jelačić, knez Mihailo Obrenović i mnogi drugi.

Sadržaj[uredi VE | uredi]

Arkiv se uglavnom osvrće na povijest Hrvatske, no donosi i članaka iz povijesti ostalih slavenskih naroda (prilozi su tiskani i slovenski i češki).

Među najvažnijim člancima i brojnim povijesnim dokumentima nalaze se u Arkivu i važnije Kukuljevićeve rasprave Tiskari jugoslavenski 15. i 16. vëka, Život Jurja Julia Klovia, slikara hrvatskog te bibliografija historijskih hrvatskih knjiga od 1846. dalje, zatim Razvod istarski od Ante Starčevića i Poljički statut od Matije Mesića itd.

Prvi svezak izišao je 1851., a posljednji (br. XII) 1875., a kako je u zadnjem broju donesen popis radova u svim svescima Arkiva, vrlo je očigledna dominantna Kukuljevićeva uloga u njima.[1]

Izvori[uredi VE | uredi]

Bilješke i literatura
  1. Zoran Gregl, KUKULJEVIĆEVO ARKEOLOGIČKO DJELOVANJE, Hrvatska revija, Broj 2, Godište VIII/2008. ISSN 1330-2493 (preuzeto 7. srpnja 2011.)

Nuvola apps bookcase.pngOvaj članak uključuje tekst iz Hrvatske enciklopedije, objavljivane od 1941. do 1945. godine, koja je javno dobro. Novak.jpg Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s internetskih stranica Matice hrvatske. Vidi dopusnicu Matice hrvatske za Wikipediju na hrvatskome jeziku.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Mrežna mjesta