Armenska katolička Crkva

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Grb Armenske katoličke crkve
Središte Armenske katoličke crkve u Bzoummaru, Libanon
Armenska katolička crkva u Gliwicama, Poljska

Armenska katolička crkva (arm. Հայ Կաթողիկե Եկեղեցի) je Istočna katolička crkva sui iuris u zajedništvu s drugim crkvama istočnog obreda, u punom zajedništvu s rimskim papom kojeg priznaje kao poglavara. Na čelu joj je katolikos patrijarh Narzes Petar XIX. Tarmuni. Od 1749., Armenska katolička crkva ima središte u Bzoummaru u Libanonu.

Povijest[uredi VE | uredi]

Nakon što je Armenska apostolska crkva službeno prekinula zajedništvo s crkvama Kalcedonskog sabora u 5. stoljeću, neki armenski biskupi i kongregacije pokušavali su vraćanja zajedništvo s Katoličkom crkvom. Ti pokušaju su trajali nekoliko stoljeća. Godine 1740. Abraham Petar I. Ardzivian, koji je ranije postao katolik, izabran je kao patrijarh Sisa. Dvije godine kasnije, papa Benedikt XIV. formalno je osnovao Armensku katoličku crkvu. Već 1749. sagrađen je samostan u Bzoummaru u Libanonu. Tijekom Armenskog genocida 1915.-1918. vjernici su razasuti među susjednim zemljama, uglavnom Libanonom i Sirijom.

Armenski Katolička crkva također se može odnositi na crkvu formiranu 1620. od strane Armenaca koji žive u Poljskoj. Crkva koja je povijesno bila usredotočena na Galiciju, sada ima dva glavna centra, jedan u Gdanjsku, a drugi u Gliwicama, također jedan dio vjernika ima u Švedskoj

Liturgija i obredi[uredi VE | uredi]

Crkva pripada skupini Katoličkih Crkava istočnog obreda i koristi armenski obred i armenski jezik u svojoj liturgiji. Armenski obred također koristi i od strane Armenske apostolske Crkve i kod značajnog broja istočnih katoličkih kršćana u Republici Gruziji. U armenskom obredu crkve su obično bez ikona te imaju zavjesu koja odvaja svećenika i oltar od ljudi tijekom liturgije.

Broj vjernika[uredi VE | uredi]

Popis biskupija Armenske katoličke crkve s brojem sljedbenika.[1][2]

Biskupija 1990. 2000. 2013.
Beirut, Libanon 15 000 12 000 12 000
Ispahan, Iran 2200 2200 200
Bagdad, Irak 2200 2000 1650
Alexandria, Egipat 1500 1287 6500
Alep, Sirija 15 000 17 000 18 000
Kamichlié, Sirija 4303 4000 4000
Damask, Sirija 9000 8000 4500
Istanbul, Turska 3700 3680 3300
Amman i Jeruzalem np 280 500
Lviv, Ukrajina np np 0
Paris, Francuska 30 000 30 000 30 200
Atena, Grčka 650 600 250
Latinska Amerika i Meksiko 30 000 12 000 12 000
Buenos Aires osnovana 1989. 16 000 16 200
Rumunjska np 1000 685
New York (SAD i Kanada) 34 000 36 000 36 000
Gjumri, Armenija osnovana 1991. 220 000 420 000
Ukupno 142 853 362 047 566 015

Izvor[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]