Armensko-azerbajdžanski rat

Izvor: Wikipedija
Armensko-azerbajdžanski rat
The First Armenian Republic 1918-1920.gif
Prva Armenska Republika s prikazom spornih teritorija na Kavkazu
Vrijeme 1918. - 1920.
Lokacija
Ishod Ulazak obje zaraćene strane u sastav SSSR-a
Casus belli Raspad Ruskog Carstva
Sukobljeni
Republika Armenija (1918. – 1920.) Azerbajdžanska Demokratska Republika
Vođe
Andranik Ozanian Samad bey Mehmandarov

Armensko-azerbajdžanski rat bio je oružani sukob oko pograničnih teritorija između mlade Republike Armenije i mlade Azerbajdžanske Demokratske Republike države od 30. ožujka 1918. do 28. studenoga 1920.

Rat se odvijao povezano s Armensko-turskim ratom, te se nadovezao na ratne sukobe I. svjetskoga rata u kojemu su na Kavkazu vođene teške borbe između Osmanskog i Ruskog Carstva: raspad ta dva carstva omogućio je osamostaljenje Armenije i Azerbajdžana (također i susjedne Gruzije) na dijelu teritorija Ruskog Carstva - uz pretenzije Armenije na zahvaćanje dijela Osmanskoga Carstva nastanjenoga do toga doba Armencima, kojega je Rusko Carstvo nastojalo osvojiti u II. svjetskom ratu. Dvije mlade države od samoga su početka nastavile ratni sukob započet na Kavkazu 1914. god. između Ruskog Carstva na strani Antante i Turskog carsva na strani Cetralnih sila, koji je odah poprimio i stanovite etničke i vjerske komponente. Tako je Osmansko Carstvo nastojalo iskoristiti okolnost jezične i vjerske bliskost s Azerbajdžanom radi ostvarivanja svojih ratnih ciljeva u I. svjetskom ratu, a Rusko Carstvo je nastojalo iskoristiti težnje kršćanskih Armenca da oslobode Armeniju od turske vlasti.

Uspostava granica izmeđ Azerbejdžana i Armenije je bila komplicirana, jer su postojala široka područja s miješanim stanovništvom, često bez jasne azerske ili armenske većine; pretežno azerski Nahičevan je bio odvojen od drugih većinski azerskih područja, kao što je i predominatno armenski Gorski Karabah bio odvojen od drugih područja s armenskom većinom.

Rat je završio nakon što je pod udarima turskih i arezerskih snaga već slomljenu Armeniju napala još i sovjetska Crvena Armija: Armenija je prihvatila postati dijelom SSSR-a, sa statusom federalne jedinice. Sličnu sudbinu morao je uskoro prihvatiti i Azerbajdžan. Makar su sile Antante imale nakon I. svjetsko rata stanovite simpatije za armence koji su unutar granica Otomanskog Carstva i potom Turske doživjeli teške progone zbog povezivanja sa silama Antante (v. članak Genocid nad Armencima), nisu se bile spremne upustiti u ratovanje kako bi obranile suverenitet Armenije i ostvarile njene želje da pripoji dijelove Turske uz Crno more nastanjeno (do tada) Armencima. Naposljetku je Turska trajno zavladala zapadnim dijelom dotadašnjeg aremnskog etničkog prostora, a SSSR je na onom dijelu kojim je na dijelu ranijeg armenskog područja kojim je ranije vladalo Rusko Castvo uspostavilo Armensku Sovjetsku Socijalističku Republiku.[1]

Nakon što su tijekom I. svjetskog rata snage Otomanskog carstva bile zauzele naftom bogato područje oko azerbajdžanskog Bakua, Britanske snage su iz Mezopotamije preko područja Irana nastojale krajem 1917. i početkom 1918. god. izbiti u Baku kako bi spriječile isporuku nafte s tamošnjih izvora Centralnim silama. Po okončanju rata zatražile su Sile Antante od turskih snaga da to područje predaju britanskim snagama - te su Britanci u određenoj podržalei nastojanja Azera da uspostave svoju vladavinu, umjesto vladavine boljševika iz Rusije; na početku suradnja s Azerima je bila prožeta međusobnim nepovjerenjem, jer je glavne azerske snage, "Vojsku Islama" s oko 12.000 vojnika bilo utemeljilo Otomansko carstvo, koje je vodilo težak rat protiv Britanaca, i pod vodstvom turskih časnika.[2] U ratnom sukob između Armenije i Azerbejdžana - oko područja Gorskog Karabaha i susjednih krajeva - Ujedinjeno Kraljevstvo je politički podržalo azerbajdžansku stranu.[3] Naposljetku se britanske snage međutim nisu upustile u ratni sukob koji bi eventualno odbio Crvenu armiju i spasilo neovisnost Azerbejdžana.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. "THE FIRST ARMENIAN REPUBLIC AND ITS TERRITORIAL CONFLICTS WITH AZERBAIJAN", KAMALA IMRANLI-LOWE (doktorska disertacija, Sveučilište u Birminghamu), 2012., str. 174-197. Pristupljeno 2. lipnja 2022.
  2. "BRITAIN'S AZERBAIJAN POLICY (NOVEMBER 1917 - SEPTEMBER 1918)", Musa Qasimlym, "Visions of Azerbaijan", "HISTORY" Spring 2006, Volume 1.1. Pristupljeno 2. lipnja 2022.
  3. "An Episode from the History of the Armenian-Azerbaijani Confrontation (January-February 1919)", Aram Simonian, "Iran & the Caucasus" Vol. 9, No. 1 (2005), pp. 145-158 Pristupljeno 2. lipnja 2022.