Artifije

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search

Artifije (perz. Ardifija ili Ardufija[1]; „Orao“, elam. Irtapija ili Irtupija[1], grč. Artyphios, Arziphos ili Arzybios[1]) je bio perzijski plemić i vojskovođa, sin Megabiza II.[2] i Amitise (kći perzijskog vladara Kserksa). Glavni izvor o njegovom životu je grčki povjesničar Ktezije.

Artifije je pripadao jednoj od najuglednijih obitelji Perzijskog Carstva; potjecao je od Datuvahije odnosno Megabiza I., koji je bio jedan od šestorice urotnika koji su pomogli Dariju Velikom (522. - 486. pr. Kr.) da zasjedne na perzijsko prijestolje. Brak njegova oca Megabiza II. s princezom Amitis ojačao je njihove obiteljske veze s vladajućom ahemenidskom dinastijom. Nakon uspješnih pohoda protiv Babilonije, Grčke i Egipta, sirijski satrap Megabiz II. pobunio se protiv velikog kralja Artakserksa I. zbog nepoštivanja ugovora koji su dani egipatskim odnosno grčkim pobunjenicima[1], a u navedenom ustanku sudjelovali su i njegovi sinovi Zopir II. i Artifije[3]. Godine 445. pr. Kr. Megabiz se pomirio sa Artakserksom, dok sudbina njegovih sinova u narednim godinama nije poznata. Međutim, poznato je kako je Zopir II. 441. pr. Kr. prebjegao u Atenu[4] odakle je pokušao zauzeti grad Kaunos u Kariji[1], no iduće godine pogiba u tom pohodu.

Godine 424. pr. Kr. vladar Artakserkso I. umire, nakon čega Perzijskim Carstvom na kratko vrijeme vladaju njegovi sinovi Kserkso II. i Sogdijan. Nakon ubojstva Sogdijana 423. pr. Kr. na prijestolje stupa treći sin Darije II.[5] Artifije narednih godina daje potporu pobuni princa Arsita[5], no nakon nekoliko početnih uspjeha u dvjema bitkama izdaju ih grčki plaćenici iz Mileta zbog čega su prisiljeni na predaju, a potom pogubljeni[5]. Artifijev sin Arima bio je jedan od visokih namjesnika u Liciji tijekom satrapske vladavine Kira Mlađeg (408. - 401. pr. Kr.)[1], o čemu svjedoče dvojezični zapisi na aramejskom i grčkom jeziku[6].

Poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]