Asomtavruli
Asomtavruli (gruz. ასომთავრული) najstarije je gruzijsko pismo. Ime Asomtavruli znači "velika slova", od aso (ასო) "slovo", a mtavari (მთავარი) "glavni/glava". Poznat je i pod nazivom Mrgvlovani (gruz. მრგვლოვანი) "zaobljeni", od mrgvali (მრგვალი) "okrugli", nazvan tako zbog svojih okruglih oblika slova. Unatoč imenu, ovo je "glavno" pismo jednodomno, baš kao i moderno gruzijsko pismo, Mhedruli.[1]
Najstariji natpisi na Asomtavruli pismu potječu iz 5. stoljeća[2] (natpisi iz Bir el Qutta[3] i natpisi Bolnisi).[4]
Od 9. stoljeća počinje postati dominantno pismo Nushuri, te je umanjena uloga Asomtavrulija. Međutim, epigrafski spomenici od 10. do 18. stoljeća i dalje su pisani na Asomtavruli pismu. To je pismo, u kasnijem razdoblju, postalo dekorativnije. U većini gruzijskih rukopisa iz 9. stoljeća koji su napisani nushurijskim pismom, Asomtavruli je korišten za naslove i prva slova poglavlja.[5] Međutim, neki rukopisi napisani u potpunosti na Asomtavruliju mogu se naći sve do 11. stoljeća.[6]
Oblik slova[uredi | uredi kôd]
U ranim natpisima na Asomtavruliju, slova su jednake visine. Gruzijski povjesničar i filolog Pavle Ingorokva vjeruje da je smjer Asomtavrulija, poput grčkog, u početku bio zrcalan, iako je smjer najranijih sačuvanih tekstova slijeva udesno.[7]
U većini slova ravne crte su vodoravne ili okomite i susreću se pod pravim kutom. Jedino slovo s oštrim kutovima je Ⴟ (ჯ džani). Bilo je raznih pokušaja objašnjenja ove iznimke. Gruzijska jezikoslovka i povjesničarka umjetnosti Helen Mačavariani vjeruje da džani potječe iz Kristova monograma, sastavljenog od Ⴈ (ი ini) i Ⴕ (ქ kani). Prema gruzijskom znanstveniku Ramazu Pataridzeu, križni oblik slova džani označava kraj abecede i ima istu funkciju kao slično oblikovana feničko slovo tav (
), grčko hi (Χ) i latinsko X,[8] iako ta slova nemaju tu funkciju na feničkom, grčkom ili latinskom.
Novčić kraljice Tamare i Đure IV., na kojemu se nalazi Asomtavruli pismo (1200–1210.)
Od 7. stoljeća oblici nekih slova počeli su se mijenjati. Napuštena je jednaka visina slova, s tim da su slova dobivala uzlaznike i silaznike.[9][10]
| Ⴀ ani |
Ⴁ bani |
Ⴂ gani |
Ⴃ doni |
Ⴄ eni |
Ⴅ vini |
Ⴆ zeni |
Ⴡ he |
Ⴇ tani |
Ⴈ ini |
Ⴉ k'ani |
Ⴊ lasi |
Ⴋ mani |
Ⴌ nari |
Ⴢ hie |
Ⴍ oni |
Ⴎ p'ari |
Ⴏ žani |
Ⴐ rae |
| Ⴑ sani |
Ⴒ t'ari |
Ⴣ vie |
ႭჃ Ⴓ uni |
Ⴔ pari |
Ⴕ kani |
Ⴖ ghani |
Ⴗ k'ari |
Ⴘ šini |
Ⴙ čini |
Ⴚ cani |
Ⴛ dzili |
Ⴜ c'ili |
Ⴝ č'ari |
Ⴞ hani |
Ⴤ kari |
Ⴟ džani |
Ⴠ hae |
Ⴥ hoe |
Pisanje slova[uredi | uredi kôd]
Sljedeća tablica prikazuje redoslijed poteza i smjer svakog slova Asomtavrulija:[11]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Daniels, Peter T. (1996). The World's Writing Systems. Oxford University Press, str. 367, ISBN 978-0-19-507993-7
- ↑ Machavariani, E. (2011). Georgian manuscripts, str. 177., Tbilisi.
- ↑ ქსე, ტ. 7, თბ., 1984, გვ. 651.–652.
- ↑ შანიძე ა., ქართული საბჭოთა ენციკლოპედია, ტ. 2, გვ. 454–455, თბ., 1977 წელი
- ↑ კ. დანელია, ზ. სარჯველაძე, ქართული პალეოგრაფია, თბილისი, 1997, გვ. 218.–219.
- ↑ ე. მაჭავარიანი, მწიგნობრობაჲ ქართული, თბილისი, 1989
- ↑ პ. ინგოროყვა, „შოთა რუსთაველი“, „მნათობი“, 1966, № 3, გვ. 116
- ↑ რ. პატარიძე, ქართული ასომთავრული, თბილისი, 1980, გვ. 151, 260–261
- ↑ ივ. ჯავახიშვილი, ქართული დამწერლობათა-მცოდნეობა ანუ პალეოგრაფია, თბილისი, 1949, 185–187
- ↑ ე. მაჭავარიანი, ქართული ანბანი, თბილისი, 1977, გვ. 5–6
- ↑ Mchedlidze, T. (2013). The restored Georgian alphabet, str. 105, Fulda, Germany.