Austrija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg »Österreich« preusmjerava ovamo. Za druga značenja, pogledajte Österreich (razdvojba).
Republika Austrija
Republik Österreich
Republik Östareich
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
nema
Himna
Land der Berge, Land am Strome
("Zemljo brda, zemljo na rijekama")
Položaj Austrije
Glavni grad Beč
Najveći grad Beč
Službeni jezik njemački 1)
Državni vrh
 - Predsjednik Alexander Van der Bellen
 - Predsjednik Vlade Sebastian Kurz
Neovisnost državnim ugovorom 27. srpnja 1955.
Površina 112. po veličini
 - ukupno 83.872,1 km2
 - % vode 1,3 %
Stanovništvo 93. po veličini
 - ukupno (2018.) 8.823.054[1]
 - gustoća 105/km2
BDP (PKM) procjena 2017.[2]
 - ukupno 416,8 milijardi $ (28.)
 - po stanovniku 49.869 $ (22.)
Valuta euro 2) (100 centa)
Pozivni broj +43
Vremenska zona UTC +1
UTC +2 ljeti
Internetski nastavak .at
1) Regionalni jezici su slovenski u Koruškoj, te hrvatski i mađarski u Gradišću;
2) Do 1999. austrijski šiling

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru.

Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih nacija od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine.

Ime Austrija[uredi VE | uredi]

Službeni naziv Österreich potječe od stare visokonjemačke riječi Ostarrîchi (istočni reich) i kao takvo se prvi put spominje 996. godine.

Dokument iz 996.

Taj izraz odnosio se na markgrofoviju kojom je vladao grof od Babenberga Henrik I , smješten na teritoriju koji je otprilike u današnjoj pokrajini Donjoj Austriji. Ime Austrija je latinizirani oblike germanske riječi za istok , *austrō se također spominje i u imenu Austroazija, istočnom dijelu Franačke. Ime Österreich znači istočna marka tj. Istočno granično područje, budući da je to bio najistočniji dio Svetog Rimskog Carstva u to doba. [3] Ujedno je to bilo i najistočnije njemačko govorno područje.


Povijest[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Povijest Austrije

Nakon što su je osvajali Rimljani, Huni, Lombardi, Ostrogoti, Bavarci i Franci, Austrija je bila pod vlašću Babenberga od 10. do 13. stoljeća, kada su ih naslijedili Habsburgovci. Kuća Habsburg je potom vladala Austrijom sve do 20. stoljeća.

Do osnivanja Njemačkog carstva 1871.godine, Austrija je bila nadvojvodstvo u sklopu Svetog Rimskog Carstva. U stoljećima kada se se ustalilo pravilo da tzv. knezovi izbornici Svetog Rimskog Carstva za cara uzimaju vladare iz obitelji Habsburg, Austrija - kao zemlja u kojoj su Habsburzi imali nasljedno vojvodsko pravo - predstavljala je uvijek oslonac carske kuće.

Nakon što je Napoleon I. prisilio Franju II. 1806. godine da se odrekne vlasti nad Njemačkom i većinom drugih područja koja su činila Sveto Rimsko Carstvo, zadržao je taj vladar carski naslov, a Austrija je od tada bila odvojena od Njemačke. Od 1867. godine, odnosi u zemljama kojima je vladala kuća Habsburg uređeni su na način da se govorilo o "dvojnoj monarhiji", Austro-Ugarskoj. Austro-Ugarska se raspala nakon što je izgubila Prvi svjetski rat, pa je nastala Austrija u današnjim granicama. Austriju je pripojila Njemačka 1938. godine ("Anschluss").

Saveznici su nakon Drugog svjetskog rata držali Austriju pod okupacijom do 1955. godine, kad je opet stekla potpunu nezavisnost potpisivanjem Austrijskog državnog ugovora i pod uvjetom da ostane neutralna. Ipak, nakon propasti komunizma u Istočnoj Europi, Austrija se politički sve više angažirala, te je 1995. godine postala članica Europske Unije, a 2002. je uvela valutu Euro.

Politika[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Politika Austrije

Šef države je predsjednik, koji se bira na općim izborima svakih 6 godina. Predsjednik bira kancelara, koji je obično vođa najjače stranke u parlamentu. Austrijski parlament ima dva doma: Bundesrat (savezno vijeće), koji ima 64 predstavnika saveznih država prema broju stanovnika, i Nationalrat (državno vijeće), koji ima 183 zastupnika koji se biraju izravno.

Nakon tri desetljeća vlasti socijaldemokrata (SPÖ), 2000. godine osnovana je desna koalicija konzervativne Narodne stranke (ÖVP) i desničarske Slobodarske stranke (FPÖ). Nakon što je unutar FPÖ zavladala gužva oko politike i vodstva stranke, savezni kancelar Wolfgang Schüssel (ÖVP) najavio je 9. rujna 2002. da će opći izbori biti održani prijevremeno, krajem studenoga. U izborima od 24. studenog 2002. stranka ÖVP premoćno je pobijedila (42.3% glasova), dok je FPÖ dobio 10.1%.

Austrijski parlament (Nationalrat, 183 zastupnika) ima sljedeći sastav:

Dana 28. veljače 2003. koalicija između ÖVP i FPÖ je obnovljena, a Wolfgang Schüssel (ÖVP) je opet postao savezni kancelar. Njegov zamjenik je bio Herbert Haupt (FPÖ) dok ga nije zamijenio Hubert Gorbach (FPÖ) 20. listopada 2003. Prije toga su dugo trajali "ispitivački pregovori" ("Sondierungsgespräche") između ÖVP i ostalih najvećih stranaka - FPÖ, SPÖ i Zelenih.

Administrativna podjela[uredi VE | uredi]

Savezne države[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Savezne države Austrije
Austrija je savezna republika i dijeli se na devet saveznih država (njem. Bundesländer). Te države su podijeljene na kotare (njem. Bezirke) i statutarne gradove (njem. Statutarstadt). Kotari se dalje dijele na općine.

Austria location map.svg
Savezna država Glavni grad Površina
km2
Stanovništvo
(1. travnja 2015.)
GDP (u Eurima)
(milijardi)[4]
BDP (PPP)
Flag of Burgenland (state).svg Gradišće Eisenstadt 3,965 288,472 7.311 25.600
Flag of Carinthia (state).svg Koruška Klagenfurt 9,536 557,754 17.62 31.700
Flag of Lower Austria (state).svg Donja Austrija Sveti Hipolit 19,178 1,638,618 49.75 30.800
Flag of Salzburg (state).svg Salzburg Salzburg 7,154 539,612 23.585 44.500
Flag of Styria (state).svg Štajerska Graz 16,401 1,222,326 40.696 33.600
Flag of Tirol (state).svg Tirol Innsbruck 12,648 730,444 28.052 39.400
Flag of Upper Austria (state).svg Gornja Austrija Linz 11,982 1,439,592 53.863 38.000
Flag of Vienna (state).svg Beč 415 1,805,681 81.772 47.300
Flag of Vorarlberg (state).svg Vorarlberg Bregenz 2,601 379,613 14.463 38.900

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Zemljopis Austrije

Grossglockner, najviši vrh Austrije.

Austrijski zapad i jug leže u Alpama. Zbog tih planinskih područja, Austrija je glasovito turističko odredište za zimske sportove. Najviši vrh je Grossglockner (3.798 m), a nakon njega Wildspitze (3.774 m). Sjever i istok zemlje su uglavnom brežuljkasti i ravni. Najveća rijeka je Dunav. Austrija ima sedam nacionalnih parkova i šezdesetak prirodnih rezervata.

U zapadnom i središnjem dijelu prevladava snježna klima s izrazitim padalinama i niskim zimskim temperaturama. Ljetne temperature su do 20 C. U dolinama su česte magle i temperaturne inverzije. Prema istoku prevladava umjereno kontinentalna klima.

Najveći gradovi su:

Promet[uredi VE | uredi]

Značajnije riječne luke za međunarodni promet su Beč i Linz (Dodatak:Popis zračnih luka u Austriji).

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Gospodarstvo Austrije

Austrija ima razvijeno tržišno gospodarstvo i visok životni standard. Njeguje dobre veze s gospodarstvima Europske Unije, pogotovo s Njemačkom. Članstvo u EU privuklo je strane investitore, koje posebno privlači položaj Austrije između sadašnjih i budućih članica EU. Sporiji ekonomski rast u obližnjoj Njemačkoj i općenito u svijetu usporio je gospodarski porast na 1.2% u 2001. godini.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Obrazovanje u Austriji

Najstarija gimnazija u Austriji.

Obrazovni sustav u Austriji reguliran je na saveznom nivou, tako da su sve škole širom Austrije, osim alternativnih, jednake. U nadležnosti Ministarstva obrazovanja je i obrazovanje nastavnika i održavanje škola.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Stanovništvo Austrije

Jezik[uredi VE | uredi]

Dvojezični natpis u Gradišću

Prema Ustava Austrije iz 1920. godine, službeni jezik u Austriji je njemački jezik. Austrijska varijanta njemačkog jezika je materinski jezik oko 98% od ukupnog broja austrijskih državljana. Razlika austrijskog njemačkog, sastoji se u riječima, koje su karakteristične u upotrebi na području Austrije, različitim gramatičkim pravilima, kao i korištenjem riječi koje su u njemački jezik ušle iz jezika susjednih i bivših austro-ugarskih naroda (npr. Kukuruz, Kren, Golatsche, Sliwowitz, Powidl, Fisole). U području Gradišća i Koruške, službeni jezik je pored njemačkog, hrvatski i slovenski, na kojim se jezicima, može odvijati dvojezična nastava u školama, izdavati dokumenti, obilježavati službene državne institucije i prometne oznake. U nekim općinama Gradišća je romski jezik priznat kao službeni jezik.

Jedan dio državljana Austrije pripada manjinama. Hrvatska manjina je najzastupljenija u Gradišću, gdje živi oko 35.000 Hrvata. U Koruškoj i Štajerskoj živi oko 50.000 Slovenaca. Austrija ima i mnogo radnika-migranata.

Demografije[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Etničke grupe Austrije
Prema popisu iz 2011. godine, su 85 % stanovništva etnički Austrijanci. 5,2 % su narodi bivše Jugoslavije; 2,7 % Nijemci; 2,2 % Turci a među ostalim spadaju Arapi, Česi, Mađari i Poljaci.[5]


Vjeroispovijest[uredi VE | uredi]

U Austriji je službeno priznato dvanaest religija [6] i religioznih zajednica. Za službeno priznanje od strane države potrebno je priznanje, zahtjevom zatražiti od Ministarstva školstva i kulture. Nakon ispunjavanja preduvjeta, religioznoj se zajednici priznaje status, čime zajednica ostvaruje određene prednosti i povlastice, koje joj država garantira i potpomaže. Uslovi za prihvatanje državno priznate religiozne zajednice su između ostalog:

  • broj članova, koji bi trebao prelaziti 16.000 članova,
  • pozitivan odnos zajednice prema državi i društvu,
  • obavezivanje zajednice na sprječavanju psihičkog uticaja na razvoj zajednice, te
  • kontrola finacijskih sredstava zajednice, koja ne bi trebala biti korištena samo u religiozne svrhe.

Ispunjavanjem ovih uslova i dobijanjem statusa, religiozna zajednica ima pravo na:

  • organiziranje nastave religije i njezino financiranje od strane državnih organa,
  • oslobađanje od obaveze plaćanja poreza na zemljište,
  • pravo na postavljanje svećenika u vojsci, stručnom savjetu državne televizije ORF i dušebrižnika u bolnicama, kao i
  • zaštitu crkvenog osoblja od progona, zbog propovijedanja u smislu tokova i pravila zajednice,
Priznate religije u Austriji
Religija Broj članova 1
Rimokatolička crkva 2 5.600.000
Islam 515.914 [7]
Protestantizam 375.000
Grčka pravoslavna crkva 175.000
Jehovini svjedoci 23.200
Starokatolička crkva 14.500
Budizam 10.400
Judaizam 8.000
Istočne pravoslavne Crkve 5.000
Novoapostolska crkva 4.200
Mormoni 2.250
Metodisti 1.250

1 Broj članova s popisa stanovništva iz 2001. godine
2 Broj na osnovu podataka iz 2007. godine

Kultura[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Kultura Austrije

U Austriji su rođeni mnogi slavni skladatelji, među ostalima Mozart, Schubert, Haydn, Johann Strauss otac i sin, Schönberg, Webern i Berg, Bruckner.

Treba spomenuti i slavne fizičare Boltzmanna i Schrödingera, filozofe Wittgensteina i Gödela, psihoanalitičara Freuda, pisca Brucknera i Musila i slikara Klimta.

Kuhinja[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Austrijska kuhinja
Austrija je poznata i po svojoj kuhinji, a neki od specijaliteta su: Tirolske okruglice od slanine (Tiroler Speckknödel), Bečka salonska plućica (Wiener Salonbeuschel), Pržolica s lukom (Zwiebelrostbraten), Bečka kuhana govedina (Wiener Tafelspitz), Saće (Buhteln), Savijača od jabuka (Apfelstrudel), carski drobljenac (Kaiserschmarrn), Salzburški žličnjaci (Salzburger Nockerln), Germknedle (Germknödel)

Državni blagdani (neradni dani)[uredi VE | uredi]

datum hrvatski naziv lokalni naziv napomene
1. siječnja Nova godina Neujahr  
6. siječnja Sveta tri kralja Heilge Drei Könige zove se i Epiphanie
klizni datum Uskrsni ponedjeljak Ostermontag dan nakon Uskrsa
1. svibnja   Staatsfeiertag zove se i Praznik rada
klizni datum Uznesenje Kristovo Christi Himmelfahrt četvrtak, 40 dana nakon Uskrsa
klizni datum Duhovi Pfingstmontag  
klizni datum Tijelovo Fronleichnam četvrtak, 11 dana nakon Duhova
15. kolovoza Velika Gospa Mariä Himmelfahrt  
26. listopada Dan države Nationalfeiertag donesen Zakon o neutralnosti 1955.
1. studenog Svi sveti Allerheiligen  
8. prosinca Bezgrešno začeće Mariä Empfängnis  
25. prosinca Božić Christtag, Weihnachten  
26. prosinca Sveti Stjepan Stephanitag  

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Austrija
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Austrija
Gnome-globe.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se atlas Austrije