Azerbajdžanska književnost

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Old book bindings.jpg
Ovaj članak je dio
serije o književnosti
Povijest književnosti

Antička književnost
RimskaStarogrčka
Renesansna književnost
XIV. stoljećeXV. stoljećeXVI. stoljeće
Barok, klasicizam i prosvjetiteljstvo
XVII. stoljećeXVIII. stoljeće
Predromantizam i romantizam
XIX. stoljeće
Moderna književnost
XX. stoljećeXXI. stoljeće

Književni rodovi

LirikaEpikaDrama

Književne vrste

autobiografijaživotopis
dječja književnostdnevnici
fantastikapjesništvo
publicistikaesejistika

Književnost po jezicima

albanskaarapskaarmenskaazerska
bugarskacrnogorskačeška
engleska (američkaaustralskairska)
francuskanovogrčkahrvatska (BiH)
indijskatalijanskajapanska
kineskamađarskamakedonska
njemačkaperzijskapoljska
portugalskaruskaslovenska
srpskašpanjolska
švedskaukrajinska

Azerbajdžanska književnost (azerski: Azərbaycan ədəbiyyatı) odnosi se na književnost na azerskom jeziku, koji je trenutno službeni jezik u Republici Azerbajdžanu i prvi je jezik većine ljudi u iranskoj regiji Iranskom Azerbajdžanu.

Iako većina Azera živi u Iranu, moderna azerska književnost većinom nastaje u Azerbajdžanu, gdje jezik ima status službenog. Tri pisma se koriste za pisanje: latinica, arapsko pismo i ćirilica.

Prvi primjeri azerske književnosti potječu iz oko 1200. godine, nakon mongolskog osvajanja i pisani su arapskim pismom.[1] Nekoliko velikih autora pomogli su, da se razvije azerbajđanska književnost između 1300. i 1600. godine, također i pjesništvo.

Pred kraj 19. stoljeća, novine su počele objavljivati popularna književna djela. Tiskanje knjiga azerske književnosti bilo je zabranjeno u Perziji za vladavine Reza-šah Pahlavija (1925.-1941.) i u Sovjetskom Azerbajdžanu za vrijeme Staljina i njegovoga "Crvenoga terora" kada je progonjeno na tisuće azerskih pisaca, novinara, profesora, intelektualaca i drugih, a rezultiralo je promjenom od azerbajdžanske abecede na ćirilicu.

Moderna azerbajdžanska književnost nastaje isključivo u Azerbajdžanu, makar puno Azera živi i u Iranu.

Izvori[uredi VE | uredi]