Bad Ems
| Bad Ems | |
|---|---|
 Bad Ems na Lahnu 2006. godine | |
| Država | Njemačka |
| Savezna država | Porajnje-Falačka |
| Pokrajina | Rhein-Lahn |
| Vlast | |
| • Gradonačelnik | Oliver Krügel (CDU) |
| Površina | |
| • Ukupna | 15,41 km² |
| Visina | 82 m |
| Koordinate | 50°20′N 7°42′E / 50.333°N 7.700°E |
| Stanovništvo (31. prosinca 2023.) | |
| • Entitet | 10.002 |
| Poštanski broj | 56130 |
| Pozivni broj | 02603 |
| Stranica | www.vgben.de |
 | |
  Bad Ems | |
Bad Ems je lječilišni grad na donjem toku rijeke Lahn i sjedište okružne uprave okruga Rhein-Lahn u Porajnju-Falačkoj i udruge općina (Verbandsgemeinde) Bad Ems-Nassau, ali i sjedište Državnog zavoda za statistiku Porajnja-Falačke.
Godine 2021., toplice Bad Emsa su postale dijelom transnacionalne UNESCO-ve svjetske baštine poznate kao „Veliki lječilišni gradovi Europe”, upravo zbog svojih poznatih mineralnih izvora i arhitektonskog svjedočanstva uspona europske kulture kupki u 18. i 19. stoljeću.[1]
Grad se nalazi na obje obale rijeke Lahn, prirodne granice između gorja Taunusa i Westerwalda, dva dijela Rajnskog masiva. Grad i njegovi vanjski dijelovi nalaze se unutar Parka prirode Nassau. Centar Koblenza udaljen je otprilike 8 kilometara (zračne linije) sjeverozapadno od Bad Emsa.
Grad uključuje brojna stambena područja izvan centra grada: Am Klauspfad, Auf'm Klopp, Austerstücke, Bernsbach, Concordiaturm, naselje šumarskih radnika, Gräveheid, Grisselberg, Haus Eichwald, Haus Mohrendell, Höhenhaus, Kellersweiden, Mergelkaut, Obere Malbergstation, Rullsbach, Schöne Aussicht, Seiterich, Tannenhof, Trümmerborn, Wiesbach i Wintersberg[2]
Godišnja količina oborina iznosi 798 mm, što je unutar nacionalnog prosjeka. Najsušniji mjesec je ožujak, a najviše oborina pada u kolovozu. Dakle, oborine su prilično ravnomjerno raspoređene tijekom cijele godine.
U rimsko doba, u Bad Emsu je izgrađen castrum kao dio gornjogermanskog limesa, ali danas od te građevine nije mnogo ostalo. Međutim, u šumama oko grada postoje jasni tragovi bivše rimske granice.
Grad se prvi put spominje u službenim dokumentima 880. godine, a gradsku povelju dobio je 1324. godine. Grofovi Nassaua i Katzenelnbogena obnovili su rimske terme i koristili kupke zajedno s drugim plemićkim posjetiteljima.[3] U 17. i 18. stoljeću Bad Ems se smatrao jednim od najpoznatijih njemačkih kupališta. Svoj vrhunac dosegao je u 19. stoljeću kada je primao posjetitelje iz cijelog svijeta i postao ljetna rezidencija raznih europskih monarha i umjetnika, uključujući njemačkog cara Vilhelma I., ruske careve Nikolu I. i Aleksandra II., Richarda Wagnera, Fjodora Dostojevskog i Vasilija Vasiljeviča Vereščagina itd.
Godine 1870. grad, tada dio pruske pokrajine Hesse-Nassau (od 1863.), postao je poznat kao mjesto odakle je nastala „Emska depeša”, telegram s francuskim zahtjevima kojega je Otto von Bismarck pustio u medije, što je potaknulo Francusko-pruski rat.
Godine 1876. u Haus Vier Türme („Kući s četiri tornja”) Aleksandar II. od Rusije potpisao je „Emski edikt” kojim je zabranio upotrebu ukrajinskog jezika. Danas spomenik na tom mjestu obilježava ovaj povijesni događaj.
U 19. i 20. stoljeću, ono što je danas toplički grad karakteriziralo je i značajno rudarstvo ruda kao što su: olovo, srebro, cink i bakar. Dvadeseto stoljeće donijelo je duboke promjene s dva svjetska rata i posljeratnim razdobljem okupacije. Brojno „kamenje spoticanja” (Stolpersteine), male spomen-ploče, obilježavaju sudbinu Židova ubijenih tijekom nacističke ere. Rudarstvo nije nastavljeno nakon Drugog svjetskog rata. Od 1950-ih, poslovanje toplica preusmjerilo se prema „socijalnim toplicama”.
Povijesna toplička četvrt, s impresivnom i dobro očuvanom topličkom arhitekturom, okružena je bivšim hotelima i pansionima, kao i stambenim područjima. Dio toga su i građevine poput Ruske crkve i Malberške željeznice. Grad je smješten u slikovitom krajoliku koji je rano razvijen šetnicama i pješačkim stazama koje vode do vidikovaca, a neke od njih su sačuvane do danas.[4]
| Veliki lječilišni gradovi Europe | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Država |  Austrija  Belgija  Češka  Francuska  Italija  Njemačka  Ujedinjeno Kraljevstvo |
| Godina uvrštenja | 2021. (44. zasjedanje) |
| Vrsta | Kulturna baština |
| Mjerilo | ii, iii |
| Ugroženost | – |
| Poveznica | UNESCO:1613 |
Najvažnije znamenitosti u gradu su:
- Kurhaus (slika desno) s dvoranom s fontanama, Kursaal s kazalištem, Mramorna dvorana i kasino (jedan od najstarijih kasina u Njemačkoj; radio od 1720. do 1872. i od 1987. nadalje).
- Barokna kupališna palača Karlsburg.
- Malbergova željeznica (Malbergbahn) – uspinjača koja je radila od 1887. do 1979. između grada Bad Emsa i hotela na Hohen Malbergu; danas spomenik.
- Kurwaldbahn - potpuno automatska uspinjača otvorena 1979. godine između Bad Emsa i toplica na Bismarckhöheu.
- Evanđeoska crkva sv. Martina (izvorno romanička bazilika, obnovljena u 18. stoljeću)
- Katolička crkva Marije, kraljice Škotske, dvoranska crkva, izgrađena 1661.; Schölerove orgulje iz 1831.
- Ruska pravoslavna crkva, crkva s križnim kupolom, pozlaćenom središnjom kupolom i četiri bočne kupole, posvećena 1876.
- Bismarckov toranj , 12,5 m visok Bismarckov stup iz 1901. na Kloppu (Bismarckhöhe, blizu klinika)
Kurhaus (Casino, kazalište, kulturni centar s mramornom dvoranom)
Ruska crkva (od 1876.)
Malbergova željeznica (Malbergbahn) u centru toplica
Kurwaldbahn s pogledom na grad
Vodotoranj izgrađen u Bad Emsu 1907. god.
![Kurhaus (Casino, kazalište, kulturni centar s mramornom dvoranom)](http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:"IMG_1565"-Bad_Ems-Cure_house_(Casino,_theater,_cultural_center_with_a_marble_hall).jpg)
Bad Ems je dosegao svoj dosad najveći broj stanovnika 1977. godine s 10.332 stanovnika,[5] a u prosincu 2023. je brojao 10.002 stanovnika. Krajem rujna 2024. godine 23,9% stanovništva bili su protestanti, a 21,6% katolici. 54,5% pripadalo je drugim denominacijama ili vjerskim zajednicama, bilo je nedeklarirano ili nije imalo vjersku zajednicu.[6] Razvoj stanovništva Bad Emsa, vrijednosti od 1871. do 1987. temelje se na popisima stanovništva:
|
|
Industrija u Bad Emsu uglavnom je ograničena na tvrtke povezane s njegovim statusom lječilišta, ali je ipak prilično raznolika, uključujući medicinu, elektrotehniku i turizam.
Mineralni termalni izvori imaju visok sadržaj natrijevog bikarbonata i temperature između 27 i 57 °C, a potječu od infiltracije podzemnih voda iz donjodevonske formacije Rhena. Prirodna emska sol proizvodi se od ove mineralne vode, a prodaje se i odvojeno za piće i inhalaciju.[8]
Bad Ems ima Bad Ems kolodvor koji se nalazi na željezničkoj pruzi Lahntal koja povezuje Niederlahnstein i Wetzlar. Spori vlakovi također opslužuju stanicu Bad Ems West.
Grad je povezan s vidikovcem na Bismarckturmu („Bismarckovom tornju”) uspinjačom Kurwaldbahn.
- ↑ The Great Spa Towns of Europe UNESCO (engl.) Pristupljeno 7. srpnja 2025.
- ↑ Državni statistički ured Porajnje-Falačke (ur.):, Službeni imenik općina i općinskih dijelova, veljača 2022. Str. 65. (PDF; 3,3 MB) (njem.) Posjećeno 10. srpnja 2025.
- ↑ "Katzenelnbogener Weltrekorde: Erster RIESLING und erste BRATWURST!", www.graf-von-katzenelnbogen.de (njem.) Posjećeno 10. srpnja 2025.
- ↑ Nominacija Velikih europskih toplica za uvrštavanje na Popis svjetske baštine (Izvješće), Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu. (engl.) Preuzeto 10. srpnja 2025.
- ↑ Državni statistički ured Porajnje-Falačke: Moje selo, moj grad (njem.) Preuzeto 13. srpnja 2025.
- ↑ Općinska statistika grada Bad Emsa (njem.) Preuzeto 13. srpnja 2025.
- ↑ Broj stanovnika prema Njem. saveznom zavodu za statistiku. Stanje 30. lipnja 2010.(njem.) Preuzeto 13. srpnja 2025.
- ↑ "Emser Kränchen Tafelwasser - Informationen", emser-kraenchen-tafelwasser.de, arhivirano iz izvornika dana 5. svibnja 2019. (njem.) Preuzeto 10. srpnja 2025.
