Baden-Baden

Veliki lječilišni gradovi Europe
	Svjetska baština – UNESCO
Država	Austrija Belgija Češka Francuska Italija Njemačka Ujedinjeno Kraljevstvo
Godina uvrštenja	2021. (44. zasjedanje)
Vrsta	Kulturna baština
Mjerilo	ii, iii
Ugroženost	–
Poveznica	UNESCO:1613
	v; r; u;

Baden-Baden
	Koordinate: 48°46′N 08°14′E / 48.767°N 8.233°E
Država	Njemačka
Savezna država	Baden-Württemberg
Upravno područje	Karlsruhe
Gradonačelnik	Dietmar Späth (neovisni)
Površina	140,19 km2
Nadmorska visina	161 m
Stanovništvo	56,881 (31. prosinca 2024.)
Gustoća stanovništva	406 stan./km2
Poštanski broj	76530, 76532, 76534
Pozivni broj	07221 i 07223
Registarska oznaka	BAD
	Službena stranica baden-baden.de
Karta
	Baden-Baden
	Baden-Baden
	Položaj grada na karti Njemačke

Baden-Baden (izg. [ba:dn ba:dn]), do 1931. samo Baden^[1], je grad i ljetovalište na sjeverozapadu savezne pokrajine Baden-Württemberg, u jugozapadnom dijelu Njemačke. S 56.8819 žitelja (31. prosinca 2024.) to je najmanje naseljena urbani gradski okrug u ovoj saveznoj državi. U Baden-Badenu nalaze se brojni termalni izvori na rubu Schwarzwalda, zbog čega je taj grad već za vrijeme Rimljana bio poznato lječilište. Danas je Baden-Baden poznat kao toplice i kupališni grad, kao i grad medija, umjetnosti i međunarodnih festivala.

Godine 2021., toplice u Baden-Badenu su postale dijelom transnacionalne UNESCO-ve svjetske baštine poznate kao „Veliki lječilišni gradovi Europe”, upravo zbog svojih poznatih mineralnih izvora i arhitektonskog svjedočanstva uspona europske kulture kupki u 18. i 19. stoljeću^[2].

Gospodarstvo Baden-Badena čine strojogradnja, elektrotehnička, farmaceutska i kozmetička industrija^[1].

Zemljopis

Baden-Baden leži na zapadnom rubu sjevernog Schwarzwalda u dolini Oosa, male rijeke koja se ulijeva u Murg (desna pritoka Rajne) oko 13 kilometara dalje u blizini Rastatta. Istočni okruzi smješteni su u obroncima Schwarzwalda. Najviša planina u urbanom području je Badener Höhe visine od 1002 m. Zapadni okruzi leže u podnožju (Oberrheingraben) i Gornjoj Rajnskoj ravnici (Oberrheinische Tiefebene), gdje se najniža točka u okrugu, sa 112 metara, nalazi u Geggenauu u prirodnom rezervatu Rastatter Ried. Općenito, više od 60 % područja Baden-Badena je zaštićeni krajolik, pretežno u zaštićenom području krajolika Baden-Baden^[3]

Povijest

Prvi tragovi naselja u dolini Oostal datiraju iz mezolitika, oko 8000. do 4000. godine prije Krista. Nakon osvajanja područja na desnoj obali Rajne (Agri Decumates) pod carem Vespazijanom, sredinom 70-ih godina, Rimljani su osnovali vojni logor koji je kasnije prerastao u naselje kod termi sa forumom i reprezentativnom upravnom zgradom. Rimsko naselje, kao i mnogi gradovi s ljekovitim izvorima, zvalo se Aquae (latinski za izvor ili kupelj). Okolni administrativni okrug (civitas) nosio je počasni naziv Aurelia Aquensis u 3. stoljeću, vjerojatno u čast cara Karakale (Marcus Aurelius Severus Antoninus) koji je dao proširiti kupelji (213.), ili pak cara Elagabala (Marcus Aurelius Antoninus).

Od srednjeg vijeka grad se jednostavno zvao Badon (darovnica Otona III. iz 987. god.). Naziv mjesta prenio se i na dvorac Hohenbaden, izgrađen oko 1100. god. kao novo sjedište Hermana II., izvorno markgrofa Verone. Tijekom 12. stoljeća Baden je postao dio njegove titule i stvorena je Badenska markgrofovija, koja je od 16. do 18. stoljeća bila podijeljena na dva dijela (markgrofovija Baden-Baden i markgrofovija Baden-Durlach), a u 19. stoljeću postala je Veliko vojvodstvo . Dakle, ime savezne države Baden, a time i današnjeg Baden-Württemberga, potječe od imena grada Baden (-Badena).

Tijekom Rata za palatinsko nasljeđe (1688. – 1697.), Baden-Baden su spalile francuske trupe Luja XIV. 24. kolovoza 1689. god. Nakon toga izgubio je status rezidencijalnog grada u korist Rastatta.

U 19. stoljeću, toplice (Kurhaus) su ponovno otkrivene i obnovljene (od 1821. do 1824.), te dijelom zahvaljujući prihodima od kasina (izgrađen 1811.) i hipodroma (1858.), razvile su se u međunarodno važno okupljalište aristokrata i bogatih građana. Sačuvana je bogata, dobro očuvana materijalna i nematerijalna baština iz tog vrhunca kada je grad bio poznat kao „ljetna prijestolnica Europe“. Među poznatim stanovnicima i posjetiteljima Baden Badena bili su Dostojevski, Johannes Brahms, Marlene Dietrich, Richard Wagner i mnogi drugi.

Tijekom pogroma u studenom 1938. (Kristalna noć), sinagoga je uništena, a brojne trgovine i domovi židovskih građana vandalizirani su i opljačkani pred očima policije. Židovski stanovnici deportirani su u koncentracijski logor Dachau^[4], a tijekom Drugog svjetskog rata, 4365 ljudi je internirano kao nacistički prisilni radnici u logorima Baden-Baden, Steinbach, Malschbach i Sandweier^[5].

Nakon rata, Baden-Baden je postao sjedište francuske okupacijske zonske vlade i sjedište francuskih oružanih snaga u Njemačkoj (1945.-1949.). Kasino je ponovno otvoren 1950.

Godine 1963. u Baden-Badenu održano je zasjedanje MOO-a, a 1981. jedanaesti olimpijski kongres. Godine 1996. Međunarodni olimpijski odbor (MOO) dodijelio je Baden-Badenu titulu olimpijskog grada za njegove zasluge olimpijskom pokretu. Njemačka medijska nagrada dodjeljuje se u Baden-Badenu od 1992. godine.

Dana 3. i 4. travnja 2009. Baden-Baden je bio domaćin summita povodom 60. obljetnice NATO-a. Dana 17. i 18. ožujka 2017. ministri financija i guverneri središnjih banaka zemalja G20 sastali su se u Baden-Badenu, gdje su odustali od suprotstavljanja protekcionizmu, nakon protivljenja SAD-a^[6]

Znamenitosti

Kurhaus s Kurgartenom, s lijeve strane kolonade Kurhausa i glazbena dvorana, s desne strane Casino

Najvažnije znamenitosti Baden-Badena su, pored ostataka rimskih termi, ruševine dvorca Hohenbaden (13.-15. st.), Novi dvorac (1479., obnovljen od 1573. u renesansnom stilu) i crkva (14. i 15. st.).

Mnogobrojni ljekoviti slani izvori (54 do 68 °C), posjećivani još u rimsko doba i osobito sredinom 19. st., kada je postao poznat kao lječilište za reumatske bolesti^[1]. Kurhaus, grandiozni kompleks iz 1824., kulturni je epicentar Baden-Badena koji ugošćuje razne događaje kojima se spaja tradicija i luksuz. Friedrichsbad, otvoren 1877. god., je u trenutku otvaranja važila za najmodernije kupalište u Europi. Zgrada u renesansnom stilu impresionira svojim ulaznim hodnikom i veličanstvenom dvoranom s kupolom, okruženom zadivljujućim tuš kabinama i ručno oslikanim pločicama od majolike.

Uz stari dio grada izgrađene su moderne četvrti s vilama, hotelima, kasinom, športskim igralištima, parkovima, muzejima, kazalištem. Neki od najpoznatijih hotela, restorana i kafića u Baden-Badenu nalaze se duž avenije duge 3,5 kilometara. Trg Lichtentaler Allee je park u srcu grada koji je s više od 300 vrsta drveća i 400 različitih vrsta ruža poznat je kao „najljepši vrt u Njemačkoj” i često služi kao pozornica za brojne vrhunske događaje na otvorenom. Koncertni kompleks Festspielhaus nudi vrhunske izvedbe klasične glazbe i opere, privlačeći umjetnike i ljubitelje glazbe iz cijelog svijeta.^[7]

Ruševine rimskih kupelji ispod Friedrichsbada
Ruševine takozvanog Starog dvorca (Hohenbaden) na obroncima Batterta.
Kurhaus Baden-Baden. Kasino se nalazi u desnom krilu.
Friedrichsbad
Festspielhaus
Novi paviljon za orkestar u Baden-Badenu, Kurmuschel Augusta Stürzenackera iz 1912.

Stanovništvo

Godina	Broj stanovnika
1790.	1900
1812.	3085
1852.	6714
1. prosinca 1871.	10.080
1. prosinca 1880.	11.923
1. prosinca 1890.	13.884
1. prosinca 1900.	15.718
1. prosinca 1910.	22.066
8. listopada 1919.	23.359
16. lipnja 1925.	26.021
16. lipnja 1933.	30.262
17. svibnja 1939.	33.166
1946.	32.359

Godina	Broj stanovnika
13. rujna 1950.	36.582
6. lipnja 1961.	40.029
27. svibnja 1970.	37.537
31. prosinca 1975.	49.718
31. prosinca 1980.	49.142
30. rujna 1982.^[8]	49.012
31. prosinca 1990.	51.849
31. prosinca 1995.	52.745
31. prosinca 2000.	52.729
31. prosinca 2005.	54.581
31. prosinca 2010.	54.445
31. prosinca 2015.	54.160
31. prosinca 2020.	55.449

Promet

Baden-Baden ima dobro organiziran javni prijevoz, autobuse i tramvaje, koji omogućuju lako kretanje unutar grada i okolice. Glavni željeznički kolodvor u Baden-Badenu je povezan s najveća željeznička mrežom, Deutsche Bahn AG, koja pokriva veliki dio Njemačke i povezuje njemačke gradove s drugim gradovima u Europi^[7].

Gradovi partneri

Izvori

1 2 3 Baden-Baden, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 8.7.2025.
↑ The Great Spa Towns of Europe UNESCO (engl.) Pristupljeno 7. srpnja 2025.
↑ Statistika zaštićenih područja LUBW-a (njem.) Pristupljeno 8. srpnja 2025.
↑ Yadvashem, Kristalna noć u Baden-Badenu, Njemačka, arhivirano 22. prosinca 2014. (njem.) Pristupljeno 8. srpnja 2025.
↑ Nacisti su čak deportirali 15-godišnjake u toplice, Badisches Tagblatt, 4. kolovoza 2000., arhivirano 23. rujna 2015. (njem.) Pristupljeno 8. srpnja 2025.
↑ Ministri financija zemalja G20 odustali od antiprotekcionističkog obećanja, Večernji list, 18.03.2017.; Posjećeno 8. srpnja 2025.
1 2 Baden-Baden, oaza luksuza i kulture u Njemačkoj, furaj.ba, Posjećeno 8. srpnja 2025.
↑ Gradska cardta Baden-Badena, službeno izdanje, Općinski ured za geodetske poslove i nekretnine Baden-Baden, 1983.

Vanjske poveznice

Službena stranica
Baden-Baden - Portal Schwarzwald

Ostali projekti

Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Baden-Baden

[HE-1] 1 2 3 Baden-Baden, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 8.7.2025.

[UNESCO-2] The Great Spa Towns of Europe UNESCO (engl.) Pristupljeno 7. srpnja 2025.

[3] Statistika zaštićenih područja LUBW-a (njem.) Pristupljeno 8. srpnja 2025.

[4] Yadvashem, Kristalna noć u Baden-Badenu, Njemačka, arhivirano 22. prosinca 2014. (njem.) Pristupljeno 8. srpnja 2025.

[5] Nacisti su čak deportirali 15-godišnjake u toplice, Badisches Tagblatt, 4. kolovoza 2000., arhivirano 23. rujna 2015. (njem.) Pristupljeno 8. srpnja 2025.

[6] Ministri financija zemalja G20 odustali od antiprotekcionističkog obećanja, Večernji list, 18.03.2017.; Posjećeno 8. srpnja 2025.

[furaj-7] 1 2 Baden-Baden, oaza luksuza i kulture u Njemačkoj, furaj.ba, Posjećeno 8. srpnja 2025.

[8] Gradska cardta Baden-Badena, službeno izdanje, Općinski ured za geodetske poslove i nekretnine Baden-Baden, 1983.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

v r u Svjetska baština u Njemačkoj
	Kulturna baština (52)	Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • ~~Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.)~~ ¹⁾ • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau ²⁾ (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Herrnhut, naselje Moravske Crkve (2024.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu⁷⁾ (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva³⁾) prošireno na Granice Rimskog Carstva (Dunavski limes⁹⁾ i Donji germanski limes¹⁰⁾) (2021.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Mathildenhöhe, umjetnička kolonija u Darmstadtu (2021.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Palače kralja Ludwiga II.: Neuschwanstein, Linderhof, Kraljevska kuća na Schachenu i Herrenchiemsee (2025.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa⁴⁾ (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Schwerinski dvorac (2024.) • Mjesta ShUM gradova Speyera, Wormsa i Mainza (2021.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Baden-Baden, Bad Ems i Bad Kissingen) (2021.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.) • Židovsko-srednjovjekovna baština Erfurta (2023.)
	Prirodna baština (3)	Bukove prašume u Karpatima i drevne bukove šume u Njemačkoj ⁵⁾ (2007.) • Drevni kop Messel (1995.) • Vadensko more ⁶⁾ (2009.)
	Nematerijalna svjetska baština u Njemačkoj (10)
¹⁾ Izbrisano s popisa 2009. ²⁾ Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke ³⁾ Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke ⁴⁾ Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja ⁵⁾ Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja ⁶⁾ Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske ⁷⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja ⁸⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja ⁹⁾ Zajednička svjetska baština Nizozemske i Njemačke ¹⁰⁾ Zajednička svjetska baština Austrije, Njemačke i Slovačke

v r u Politička podjela njemačke pokrajine Baden-Württemberg (Baden-Württemberg)
	Upravna podučja	Freiburg • Karlsruhe • Stuttgart • Tübingen
	Urbani okruzi	Baden-Baden • Freiburg • Heidelberg • Heilbronn (okrug) • Karlsruhe • Mannheim • Pforzheim • Stuttgart • Ulm
	Ruralni okruzi	Alb-Donau-Kreis • Biberach • Bodenseekreis • Böblingen • Breisgau-Hochschwarzwald • Calw • Emmendingen • Enzkreis • Esslingen • Freudenstadt • Göppingen • Heidenheim • Hohenlohekreis • Konstanz • Lörrach • Ludwigsburg • Main-Tauber-Kreis • Neckar-Odenwald-Kreis • Ortenaukreis • Istočnoalpski okrug • Rastatt • Ravensburg • Rems-Murr-Kreis • Reutlingen • Rhein-Neckar-Kreis • Rottweil • Schwäbisch Hall • Schwarzwald-Baar-Kreis • Sigmaringen • Tübingen • Tuttlingen • Waldshut • Zollernalbkreis