Balistička raketa
.svg)
Balistička raketa ili balistički projektil je raketa koja slijedi suborbitalnu balističku putanju leta s ciljem dostave bojeve glave na unaprijed određenu metu. Vođena je samo tijekom relativno kratke početne faze leta, a nakon toga njezinim letom upravljaju zakoni orbitalne mehanike i balistike. Do sada izrađene balističke rakete kao pogon tijekom leta koriste kemijske raketne motore raznih vrsta.
Raketa može biti u velikoj mjeri balistička, a ipak sposobna za određene izbjegavajuće manevre, kako se tvrdi za raketu Bulava koja je u razvoju. U tom slučaju se ponekad koristi izraz kvazibalistička raketa.
Prva balistička raketa bila je A-4, poznata pod oznakom V-2. Razvio ju je Treći Reich tijekom tridesetih i četrdesetih godina dvadesetog stoljeća, pod vodstvom Waltera Dornbergera. Prvo uspješno lansiranje V-2 izvedeno je 3. listopada 1942., a u uporabu je ušla 6. rujna 1944., kada je gađan Pariz, a dva dana kasnije gađan je London. Do kraja Drugoga svjetskog rata lansirano je više od 3000 ovih raketa.
Nakon Drugog svjetskog rata, SAD je zaplijenio njemačku raketnu tehnologiju V-2, prebacio oko 300 vagona opreme i njemačke znanstvenike poput Wernhera von Brauna u bazu White Sands, gdje su 10. svibnja 1946. uspješno lansirali V-2 koja je prešla 100 km visine, čime je započeo razvoj američkog raketnog i svemirskog programa.[1]
Dana 17. prosinca 1957. SAD je uspješno lansirao svoju prvu interkontinentalnu balističku raketu Atlas, dok je SSSR već ranije pomoću rakete R-7 lansirao Sputnik, a razvoj tih projektila tijekom Hladnog rata omogućio je brzo nuklearno odvraćanje i kasnije poslužilo kao temelj za rakete koje su u orbitu slale satelite i prve astronaute.[2]
Putanja balističke rakete dijeli se na tri dijela: dio tijekom kojeg raketa koristi pogon motora, dio slobodnog leta koji čini najveći dio putanje te faza ponovnog ulaska, kada raketa ponovo ulazi u Zemljinu atmosferu.
Balističke rakete mogu se lansirati s fiksnih ili pomičnih lansirnih mjesta, uključujući vozila, letjelice, brodove i podmornice. Faza leta tijekom koje se koristi pogon motora može trajati od nekoliko desetaka sekundi do nekoliko minuta te se može sastojati od više raketnih stupnjeva.
Kada se isključi pogon, raketa ulazi u fazu slobodnog leta. Kako bi prešle velike udaljenosti, balističke rakete obično se lansiraju u suborbitalnе svemirske letove; kada su u pitanju interkontinentalne balističke rakete, najveća visina dosegnuta tijekom slobodnog leta iznosi oko 1200 km.[3]
Sljedeće balističke rakete korištene su u borbenim uvjetima:
- ↑ Lansiranje nacističke V-2 rakete u pustinji kraj Roswella – 1946. povijest.hr. Preuzeto 10. ožujka 2026.
- ↑ Atlas – prva američka interkontinentalna balistička raketa – 1957. povijest.hr. Preuzeto 10. ožujka 2026.
- ↑ Vojna enciklopedija, Beograd, 1970., knjiga prva, str. 445 i 446.
- ↑ Little and large missile surprises in Sanaa and Tehran iiss.org. Preuzeto 15. ožujka 2025.
- ↑ Video Points to Azerbaijan's First Use of Israeli-Made Ballistic Missile Against Armenia thedrive.com. Preuzeto 2. listopada 2020.
- ↑ In a first, Israel shoots down a ballistic missile in space smh.com.au. Preuzeto 5. studenoga 2023.
- ↑ Key Russian air defence system hit in Ukraine Atacms strike bbc.com. Preuzeto 15. ožujka 2025.
- ↑ A peek inside Houthi Rebel's recent missile strikes in Saudi Arabia longwarjournal.org. Preuzeto 28. ožujka 2018.
- ↑ Weapons - Ss-1 Scud | The Gulf War | FRONTLINE pbs.org. Preuzeto 15. ožujka 2025.
- ↑ V-2 Missile | National Air and Space Museum airandspace.si.edu. Preuzeto 15. ožujka 2025.
- ↑ Iran Hits Syria With Ballistic Missiles | Arms Control Association armscontrol.org. Preuzeto 11. ožujka 2025.
- ↑ China Evaluates Russia's Use of Hypersonic 'Daggers' in the Ukraine War rand.org. Preuzeto 12. siječnja 2024.
- ↑ Russia has used its hypersonic Oreshnik missile for the first time. What are its capabilities? apnews.com. Preuzeto 15. ožujka 2025.
