Baltazar Dulić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Baltazar (Bolto) Dulić (Đurđin[1]/Subotica,[2] 6. siječnja 1905. - Subotica, 23. srpnja 1982.) je arhitekt iz Subotice. Rodom je bački Hrvat. Sin je Laze Dulića, prvog predsjednika crkvene općine Đurđina.[3]

Životopis[uredi VE | uredi]

Rodio se u Subotici u uglednoj posjedničkoj obitelji. U Subotici je pohađao pučku i srednju školu. U Zagrebu je studirao na Arhitektonskom odjelu Tehničkom fakultetu i ondje 1930. diplomirao. 1934. je u Beogradu položio za ovlaštenog arhitekta kao specijalist za arhitekturu i urbanizam. RAdio je kao inženjer-projektant. Poslije je radio u Subotici na višoj tehničkoj školi.

Projektirao je nadgrobni spomenik na Bajskom groblju Fabijana Malagurskog.[4] Danas je to zaštićeni spomenik kulture.[5]

Od 1935. do 1944. pisao je za Klasje naših ravni.

Poslije rata bio je članom povjerenstva za podizanje spomenika poginulim borcima Drugog svjetskog rata. Napravio je urbanistički plan za Suboticu, Bečej, Staru Pazovu, Kanjižu i dr.

Od 1963. je bio stručnim suradnikom Subotičke biskupije. Savjetovao je biskupa Lajču Budanovića u svezi s gradnjom novih crkava u Šandoru i Đurđinu te obnovi starih crkava u Bikovu, Lemešu i Kelebiji.

Kad je projektirao đurđinsku crkvu, želio je spojiti arhitekturu hrvatskog juga s podnebljem svog zavičaja.

Prema njegovim je nacrtima 1982. godine izgrađena crkva Marije Majke Crkve u Šandoru, posvećena Mariji Majci Crkve.[6]

Poznate građevine[uredi VE | uredi]

Ovo je popis nekih Dulićevih građevina:

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Prema Lazaru Merkoviću.
  2. Prema Anti Sekuliću.
  3. Ivan Tumbas: Povijest naših mjesta: Đurđin, Glasnik Pučke kasine 1878 br.79/2010., s. 12-13
  4. (srpski) Nadgrobni spomenik dr Babijana Malagurskog (1876-1944)
  5. Međuopćinski zavod za zaštitu spomenika kulture Subotica
  6. Subotička biskupija Župe i svećenici: Marija, Majka Crkve
  7. Iz povijesti crkve i župe (nije naveden autor članka), Zvonik, 156/2007.
  8. Ivan Tumbas: Povijest naših mjesta: Đurđin, Glasnik Pučke kasine 1878 br.79/2010., s. 12-13