Baltičke države
 | |
| Države | Republika Estonija Republika Latvija Republika Litva |
Baltičke države[1] (est. Balti riigid ili Baltimaad; lat. Baltijas valstis; lit. Baltijos valstybės), također poznate kao Baltičke zemlje ili Baltičke republike, Pribaltik ili samo Baltik, geopolitički je i povijesni pojam kojim se označavaju tri države u sjeveroistočnoj Europi[2] na istočnoj obali Baltičkog mora: Estonija, Latvija i Litva.[1]
Pojam se ne koristi u smislu kulturnog područja, nacionalnog identiteta ili jezika jer stanovnici Litve i Latvije većinom pripadaju baltičkim naroima (baltičko-slavenski jezici), a stanovnici Estonije baltofinskim narodima (ugro-finska jezična skupina). Države ne čine službenu uniju, ali zajedno su uključene u međuvladinu i parlamentarnu suradnju. Najvažnije su oblasti suradnje triju zemalja vanjska i sigurnosna politika, obrana, energija i promet.[3]
Sve tri zemlje članice su Organizacije Sjevernoatlantskog saveza (NATO), eurozone, Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i Europske unije. Svjetska banka sve je tri države klasificirala kao gospodarstva s visokim prihodima, a održavaju i vrlo visok ljudski razvojni indeks.[4]
Na području baltičkih država živi oko 6 milijuna stanovnika, različitih narodnih skupina.
Najbrojniji su narodi baltičkog i ugro-finskog porijekla, od čega iz baltičke grupe (66,8 %) a poslije njih slijede narodi ugro-finske grupe (33,2 %). U svim baltičkim državama postoji značajan broj slavenskih naroda (najviše Rusa).[5]
Baltičke države čine:
| Država | Površina (km²) | Stanovništvo (Stanje: SIJ 2019.) | Gustoća (Stan./km²) | Glavni grad |
|---|---|---|---|---|
 Estonija | 45.339 | 1.323.824[6] | 29 | Tallinn |
 Latvija | 64.589 | 1.934.379[7] | 30 | Riga |
 Litva | 65.300 | 2.794.000[8] | 43 | Vilnius |
| Ukupno | 175.228 | ~6.052.203 | 35 | — |
- 20. stoljeće
- 1918. – Baltičke države proglašavaju neovisnost od Ruskog Carstva[2]
- 1939. – Pakt Ribbentrop-Molotov; potpadaju pod sovjetsku interesnu sferu, a zatim postaju republike SSSR-a
- 1990. – Litva proglašava neovisnost od Sovjetskog Saveza[2]
- 1991. – Ostale baltičke države (Estonija i Latvija) napuštaju Sovjetski Savez
- 21. stoljeće
- 2004. – Baltičke države postaju članice Europske unije i Sjevernoatlantskog saveza
- 2011. – Estonija postaje članica eurozone
- 2014. – Latvija postaje članica eurozone
- 2015. – Litva postaje članica eurozone
- 1 2 Baltičke države. Proleksis enciklopedija. 30. rujna 2013. Pristupljeno 19. siječnja 2021.
- 1 2 3 Romuald J. Misiunas & James H. Bater. 4. studenoga 2020. Baltic states (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 19. siječnja 2021.
- ↑ Baltic Cooperation. vm.ee (engleski). Ministry of Foreign Affairs. Pristupljeno 19. siječnja 2021.
- ↑ Colombia and Lithuania join the OECD. France 24 (engleski). 30. svibnja 2018. Pristupljeno 19. siječnja 2021.
- ↑ Home – Oficialiosios statistikos portalas. osp.stat.gov.lt
- ↑ Statistika andmebaas Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. svibnja 2019. (Wayback Machine), pub.stat.ee, Zavod za statistike Estonije, pristupljeno 19. siječnja 2021.
- ↑ Population, population change, and key vital statistics, data.csb.gov.lv, Central Statistical Bureau of Latvia, pristupljeno 19. siječnja 2021.
- ↑ Gyventojų skaičiaus mažėjimas sulėtėjo, Lietuvoje – 2,8 mln. žmonių, vz.lt, pristupljeno 19. siječnja 2021.
- (engl.) Baltic states, članak na Enciklopediji Britannici