Balvan-revolucija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Balvan revolucija
sukob: Domovinski rat
Vrijeme 17. kolovoza 1990.
Mjesto okolica Knina
Ishod Početak velikosrpske pobune u Hrvatskoj
Sukobljene strane
Flag of Croatia.svg
Hrvatska policija
State Flag of Serbian Krajina (1991).svg
Srpske pobunjeničke postrojbe
Zapovjednici
Franjo Tuđman
Josip Boljkovac
Milan Babić
Milan Martić


Prve barikade 17. kolovoza 1990. u okolici Knina

Balvan revolucija je naziv za početnu fazu, a ponekad i za cijelu oružanu pobunu dijela Srba u Hrvatskoj, potaknutu iz Srbije i od velikosrpskih krugova u JNA[1]. Naziv je dobila po tome što su je karakterizirale cestovne barikade, napravljene od balvana i velikog stijenja, koje su se pojavile 17. kolovoza 1990. godine u okolici Knina.

Balvan revolucijom nanesena je velika ekonomska šteta gospodarstvu Hrvatske zatvaranjem prometnica i prekidom špice turističke sezone. Zemljopisno područje koje je zauzimalo područje koje je zauzimala Krajina u središtu Hrvatske, sadržavala je u sebi prometnice i infrastrukturu koja je spajala jug Hrvatske sa sjeverom. Zatvaranjem tih prometnica koje su spajale jug sa sjeverom, dovelo je do mnogih ekonomskih problema, jer pošto su sada te ceste bile nesigurne sva tvariva koja su saobraćala između Zagreba i Splita, trebala su ići duljim putem.

Balvan revolucijom i prekidom prometnica i telekomunikacijskih čvorišta narušio se teritorijani integritet tadašnje SR Hrvatske i time je nastalo dvovlašće na njenom teritoriju. Ovim činom isto se pokazivalo da vlast koja je došla čelo Hrvatske nije bila sposobna svojim da sa redarstvenim snagama i pravnim aparatom održati državni poredak tom području, iako je zakonski taj teritorijalni integritet i vlast unutar svojih granica je bio dan u Ustavu SFRJ iz 1974.

Povijest[uredi VE | uredi]

Nakon slobodnih višestranačkih izbora 1990. godine u Hrvatskoj, dio Srba bio je nezadovoljan s ishodom demokratskih izbora jer većinsku vlast dobila je HDZ na čelu s Franjom Tuđmanom. Ovo nezadovoljstvo i neprihvaćanje iskoristili su srbijanski političari i služba iz Beograda gdje umjesto demokratskoga dijaloga između novih vlasti i naroda unutar SR Hrvatske, preusmjerili su svoje djelovanje i vrijeme u protuustavno i nasilno djelovanje. Bez ikakve ovlasti i bez prijetnje izvana čindbenici su se obratili terorizmu te zaprječavanjem prometnica i oružanom pobunom u okolici Knina u središnjem dijelu Hrvatske (tzv. balvan revolucijom) sredinom kolovoza 1990. započeli su proces stvaranja vlastite paradržave i pokrenuli postupak njezina pripajanja Srbiji, kako bi ostvarili temeljni cilj tadašnje srpske, zapravo velikosrpske, politike da svi Srbi žive u jednoj državi.

U skladu s osvajačkim, velikosrpskim projektima iz 19. i 20. stoljeća, zapadna granica takve države - "velike Srbije", planirana je duboko na hrvatskom teritoriju, do smjera Virovitica - Pakrac - Karlovac - Ogulin i dio Gorskoga kotara - Karlobag (to je, otprilike, bila granica osmanlijskih osvajanja u Hrvatskoj od 15. do 17. stoljeća). Tadašnje srbijansko vodstvo je spomenuti cilj pokušalo ostvariti uz pomoć vrha Jugoslavenske narodne armije (JNA), ili centralizacijom postojeće države i osiguravanjem prevlasti najbrojnijega (srpskoga) naroda u njoj (prema načelu "jedan čovjek, jedan glas"), ili oružanom agresijom i pripajanjem Srbiji velikoga dijela teritorija Hrvatske i Bosne i Hercegovine.[2]

Nastojanje hrvatske policije da na pobunjenom području uspostavi javni red i mir onemogućila je federalna - Jugoslavenska narodna armija (JNA), uz prijetnju oružanoga djelovanja.

Na pokušaj pripadnika MUP-a Hrvatske da pokupe oružje iz postaja u Benkovcu i Obrovcu[3], tamošnje je srpsko stanovništvo reagiralo demonstracijama i balvanima na prometnicama. Prve barikade su napravljene u okolici grada Knina, a kasnije u još nekih mjesta u sjevernoj Dalmaciji. U posljepodne 17. kolovoza 1990. predsjednik Skupštine općine Knina, Milan Martić proglasio je ratno stanje, a Štab za obranu grada proglaslio je pripravnost građanima na oružani sukob[4][5] Uz barikade su bile postavljene oružane straže, koje su onemogućavale ikakav pokušaj prolaska njima nepodobnim osobama - Hrvatima, odnosno svim vozilima hrvatskih registracijskih pločica. MUP Hrvatske pripremilo je tri helikoptera sa specijalim snagama koje su istog dana poletjele iz Lučkog prema Kninu, radi deblokade cesta i uspostavljanja redarstvene vlasti. Tijekom leta helikoptere su iznad Ogulina presrela dva zrakoplova MIG-21 iz Ratnog zrakopolstva JNA, i zbog prijetnje obaranjem MUP-ovi su se helikopteri morali vratiti na svoju polazišnu točku.[6]

Usporedno s podizanjem barikada Srpsko nacionalno vijeće najavilo je da će raspisati referendum o autonomiji Krajine. "Zakonom o državnim praznicima Republike Srpske Krajine" 17. kolovoza, dan kada je počela oružana pobuna Srba u Hrvatskoj, proglašen je "državnim praznikom RSK - Danom ustanka srpskog naroda".[7]

Prilikom svoje nagodbe sa pravogonitelje pred sudom u Haagu 2006. godine, Milan Babić je svjedočio protiv Martića gdje je izjavio da je Martić "prevario da se krene u balvan revoluciju. U svojem svjedoćenju Babić je izjavio da je rat u Hrvatskoj bila Martićeva odgovornost, upravljana iz Beograda.[8]

Kronologija[uredi VE | uredi]

  • 21. svibnja 1990., na sjednici SDS u Kninu donesena odluka o istupanju općine Knin iz Zajednice općina Dalmacija i stvara se nove Zajednice općina sjeverne Dalmacije i Like koje obuhvaćaju sljedeće općine: Benkovac, Donji Lapac, Gračac, Knin, Obrovac, Titova Korenica
  • 27. lipnja 1990., Milan Babić postaje predsjednikom Zajednice općina sjeverne Dalmacije i Like
  • 3. srpnja 1990., 50 pripadnika SUP-a iz Knina šalju otvoreno pismo Saveznom SUP-u gdje odbijaju poslušnost Vladi Hrvatske tako što odbijaju nositi nove policijske odore, i odbijaju preimenovanje službe s milicija u redarstvo.
  • 5. srpnja 1990., ministar MUP-a Josip Boljkovac sreće se sa neposlušnim policjacima iz Knina. Za vrijeme susreta ispred zgrade se okupilo mnoštvo građana, a Boljkovac je napravio mnoge ustupke
  • 25. srpnja 1990., u Kninu je održan Srpski sabor. Odlukom ovog sabora donesena Deklaracija o suverenosti i autonomiji srpskog naroda u prisutnosti 120.000 ljudi. Srpski sabor je izglasio održavanje referenduma o autonomiji srpskog naroda koji se trebao održati između 19. kolovoza do 2. rujna 1990.
  • 4. kolovoza 1990., Hrvatska vlada proglašava referendum nelegalnim
  • 13. kolovoza 1990., Borislav Jović prima u audienciju u Beogradu srpske izaslanike iz Krajine na čelu s Milanom Babićem. Izaslanstvo traži intervenciju Saveznih vlasti od navodne opasnosti od nove Hrvatske vlasti.
  • 13. kolovoza 1990., pojavljuju se prve straže u većinskim srpskim općinama
  • 16. kolovoza 1990., sastanak sekretara unutrašnjih poslova općina: Gospić, Zadar, Split i Šibenik s Ministrom unutrašnjih poslova u Zagrebu. Donesena odluka da se pokupe arsenali rezervnog oružja iz pobunjenih općina
  • 17. kolovoza 1990., specijalci iz zadarskog MUP-a uspjeli su odnijeti količinu automatskog oružja iz benkovačke policijske stanice, dok ova nakana propada u Obrovcu i Kninu intervencijom lokalnog građanstva. Oružje iz arsenala u Obrovcu i Kninu predali su se lokalnom građanstvu tih mjesta, i nastaju prve barikade po lokalnim cestama. U 18 sati Radio Knin prenosi vijest da je proglašeno ratno stanje odlukom Milana Babića. Ovu vijest 3 sata poslje (21 sati), Milan Babić je opovrgavao na Radio Kninu.

Posljedice[uredi VE | uredi]

Nakon "balvan revolucije" 1990., pobunjeni Srbi nastavili su postavljati barikade po Hrvatskoj

Prometne komunikacije južne Hrvatske sa sjevernom Hrvatskom tim su činom prekinute, budući da hrvatskim vozilima nije bio dopušten prolaz, niti brojnim inozemnim turistima, koji su bili sekundarna meta ove pobune. Računalo se da će poremećaj glavnih prometnih veza, prouzročiti rastrojstvo političkog i demokratskog života Republike Hrvatske. Zbog bitnog prometnog položaja koje je imalo područje pobune, hrvatsko gospodarstvo je zbilja imalo štete. Promet je bio otežan i moralo se ići u skuplje i dulje obilaske, a turisti, zastrašeni ovakvim stanjem, prekidali su ljetovanje i ubrzano napuštali Hrvatsku. Neposredni je cilj bila priprema za trajnu okupaciju dijela hrvatskog teritorija, stavljanjem istog pod pobunjenički nadzor odnosno izdvajanjem istog prostora iz ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske.

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. http://danas.net.hr/hrvatska/page/2010/08/17/0105006.html
  2. http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/4072012/domovinskirat.asp Ante Nazor, Domovinski rat, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata u suradnji s Hrvatskim vojnikom objavljuje autentične dokumente i memoarsko gradivo vezano uz Domovinski rat, Pokušaj uvodjenja izvanrednog stanja u Hrvatsku (pristupljeno 17. ožujka 2013.)
  3. http://www.youtube.com/watch?v=LhkaQdzhm8s&feature=related Video zapis iz Benkovca 17. kolovoza 1990.
  4. http://www.hvidra-topusko.hr/prije_20godina_po%C4%8Dela_je_balvan_revolucija.html
  5. http://www.24sata.hr/news/balvan-revolucija-na-ovaj-dan-prije-20-god-je-pocelo-186759
  6. Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH - podružnica Grada Zagreba Zrakoplovna jedinica specijalne policije MUP-a RH
  7. http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/2562009/domovinskirat.asp Ante Nazor, Domovinski rat, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata u suradnji s Hrvatskim vojnikom objavljuje autentične dokumente i memoarsko gradivo vezano uz Domovinski rat, O rascjepu u SDS-u nakon 17. kolovoza 1990.(pristupljeno 17. ožujka 2013.)
  8. {http://iwpr.net/report-news/martic-provoked-croatian-conflict, Martić "Provoked" Croatian Conflict (Martić je izazvao sukob u Hrvatskoj) (engleski)


Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Video zapis TVB-a o balvan revoluciji 1990. Izvješće TVBa o početku balvan revolucije 17. kolovoza 1990.



P history.svg Nedovršeni članak Balvan-revolucija koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.