Barokna crkva

Elementi baroka na pročelju rimokatoličke crkve svetog Nikole u Čakovcu

Renesansni, tj. intelektualistički pristup svijetu i vjeri pogodovao je pojavi protestantske reformacije. Na nju je Crkva odgovorila Tridentskim saborom, u 16. stoljeću, za kojim je slijedila katolička obnova.

U gradnji se crkava naglasak s »razuma« premješta na »srce«. Izgradnjom crkava raskošnih oblika i ukrasa želi se dodirnuti i pokrenuti čovjekove osjećaje, jer vjera nije samo stvar razumskog shvaćanja nego uključuje cijeloga čovjeka i sve načine njegova očitovanja. Protivnici su kasnije takav pristup nazvali barok, tj. izvitoperena umjetnost. Umjesto pravilnih renesansnih oblika, kruga i kvadrata, u baroku se susreću njihovi izduženi oblici, elipsa i pravokutnik. Izvana crkve izgledaju kao da se izvijaju, dok im je unutrašnjost raskošno ukrašena, s puno zlata i blještavih boja. Crkve sagrađene u tom vremenu na promatrača ostavljaju fantastičan i zapanjujući dojam.

Barok je bio posljednji općeprihvaćen način gradnje crkava u Europi.

Barokne crkve u Hrvatskoj

• Crkva sv. Franje Ksaverskog u Zagrebu

Povezani članci

• barok
• barokna arhitektura
• manirizam
• rokoko
• kršćanska umjetnost
• crkvena arhitektura
• ranokršćanska Crkva
• predromanička crkva
• romanička crkva
• gotička crkva
• renesansna crkva
• klasicistička crkva
• moderna crkva

Literatura

• Čaplar – Henčić: Zajednica 2 – priručnik za katehete, Zagreb, 2011.

Vanjske poveznice

]