Prijeđi na sadržaj

Basel

Koordinate: 47°34′N 7°36′E / 47.567°N 7.600°E / 47.567; 7.600
Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Basel. Za istoimeni kanton pogledajte Kanton Basel-Stadt.
Basel
Grb
Grb grada Basel
Osnovni podatci
Kanton Basel-Stadt
Jezik njemački
Stanovništvo 172.120 (2006.)
Površina 22.75 km2
Visina 260 m
Koordinate 47°34′N 7°36′E / 47.567°N 7.600°E / 47.567; 7.600
Poštanski broj 4000
Gradonačelnik Beat Jans
Službena stranica wwww.basel.ch
Karta
Karta grada Basel

Basel (francuski: Bâle, talijanski: Basilea) treći je grad po broju stanovnika u Švicarskoj, drugi po veličini sa širim gradskim područjem.

Grad se nalazi u sjeverozapadnoj Švicarskoj na rijeci Rajni. Poznato je farmaceutsko središte istodobno s razvijenom kemijskom industrijom. Samo mjesto je uz granicu SR Njemačke i Francuske.

Sveučilište u Baselu je najstarije Švicarskoj, utemeljeno je 1460. godine.

Iz Basela potječu: Daniel Bernoulli, Leonhard Euler i Roger Federer.

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Baselska crkva

Prva naselja na području današnjeg Basela nastala su još tijekom prapovijesti. Osnovala su ih keltska plemena, a u kasnijoj povijesti cijelo područje su zaposjeliRimljani i osnovali naselje Augusta Raurica 10 do 20 km od današnjeg centra grada. Pred pad Rimskog Carstva ustalio se naziv Basilea ili Basilia koji se održao do danas.

Početkom srednjeg vijeka kroz taj kraj protutnjalo je mnogo barbarskih plemena, - 917. Grad su razorili Ugari. Od 999. godine naselje došlo pod upravu prinčeva - biskupa, pod njihovom vlašću ostao je sve do pojave protestantizma u 16. stoljeću. U 11. st. počinje izgradnja katedrale, a u sljedećem vijeku izgrađen je most preko Rajne, zahvaljujući kojem je grad postao važan prometni centar i veliko trgovačko čvorište. Sveučilište je osnovano - 1460. kao najstarija švicarska visokoškolska ustanova.

Basel se pridružio Švicarskoj konfederaciji - 1501. Od 1529. i postao jedan od važnijih gradovaprotestanske reformacije, i to onog krila koje je bilo pod velikim utjecajem Jeana Calvina. U to vrijeme grad je postao značajno središte znanosti, umjetnosti i knjigotiska.

Tijekom Francuske revolucije (1789.1799.) građani Basela su aktivno sudjelovali u svim događanjima, pa je grad s okolinom 1792. godine pripojen francuskoj marionetskoj - Rauracijskoj republici. Basel je bio dio te republike sve do pada Napoleona 1814. godine. Tad je Basel s okolicom pripojen Švicarskoj konfederaciji, a to stanje ostalo je nepromijenjeno do danas. Zbog velikih nesuglasica sa svojom okolicom, 1833. došlo je do razdvajanja dotadašnjeg kantona Basel na dva nova; Basel-Stadt (sam grad) i Basel-Landschaft (okolica).

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Basel je u svjetskim razmjerima značajni centar kemijske i farmaceutske industrije. Velike farmaceutske tvrtke poput Novartisa i Hoffmann-LaRochea imaju sjedište u Baselu. Pored toga Basel je glavni željeznički čvor s jednim od najvećih teretnih željezničkih kolodvora u Europi. Sa svojom brodskom lukom (jedinom u Švicarskoj) Basel je putem rijeke Rajne povezan sa Sjevernim morem. Zračna luka Basel se nalazi na području Francuske i povezana je eksteritorijalnim putem s gradom. Kroz zračnu luku prolazi francusko-švicarska carinska zona.

Nedovršeni članak Basel koji govori o gradu u Švicarskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.