Batina

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Batina. Za gradsko naselje Kutine, pogledajte Batina (Kutina).
Batina
Batina na karti Hrvatska
Batina
Batina
Batina na zemljovidu Hrvatske
Županija Osječko-baranjska
Općina/Grad Draž
Najbliži (veći) grad Beli Manastir
Zemljopisne koordinate 45°50′46″N 18°51′00″E / 45.846°N 18.85°E / 45.846; 18.85Koordinate: 45°50′46″N 18°51′00″E / 45.846°N 18.85°E / 45.846; 18.85
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 1048
Pošta 31306
Pozivni broj +385 (0)31
Autooznaka BM
Batina.jpg
Batina, pogled sa Dunava

Batina (ponekad Batina Skela, mađ. Kiskőszeg, njem. Donau-Daru-Winkel), naselje i pristanište na Dunavu u Baranji. Razvilo se u lokalni centar sjeveroistočnog dijela Baranje, u dijelu Banskog brda gdje ono izbija na Dunav. Najvažnija veza Baranje s Bačkom vodi preko Batine gdje je 1974. godine izgrađen cestovni most na Dunavu (ranije se prevozilo skelom).

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovnika iz 2001. godine, Batina ima 1048 stanovnika.

Naselja[uredi VE | uredi]

Na južnome dijelu Bajskoga kanala nalazi se dio hrvatskoga državnog područja, na kojemu je smješteno naselje Kenđija, a naziva se Oraškovica. Uz sam kanal je Gombarov salaš. Preko kanala i potoka Šuster najbliža su naselja Kolut i Bereg. Kenđiju (i Oraškovicu) okružuje sa zapadne strane veća nizina koja nosi naziv Karapandža, unutar koje je jezero Labudnjovača i potok Lašufok. Bajski se kanal ulijeva u Veliki kanal, koji pak utječe u Dunav i tako čini prirodnu granicu prema Vojvodini. Kenđija je od Velikoga kanala odvojena vodozapremninama Bandafok i Baračka, s tim što je Baračka dio kanalske mreže u svome početku (kod naselja Zimovnik).[1] Stanovnici Kenđije su se obraćali vlastima SRH za naknadu štete od poplava, te je Batinsko lovačko društvo dobilo u zakup područje Karapandža (Karapanđa).[2]

Povijest[uredi VE | uredi]

U knjizi "Hrvatski baranjski mjestopisi" Ante Sekulića tvrdi se da je Batina naselje poznato u rimsko doba, te je zabilježeno također i godine 1316. Izvorno je zabilježeno kao Kurszug, zatim mađarski Köszeg (Kö - kamen, szeg - rub). Batina je službeno osnovana 1720. godine naseljavanjem Hrvata, Srba, Mađara i Nijemaca, dok se po knjizi "Tri stoljeća Belja" u poreznim knjigama kao pustara spominje već 1591. godine: "Pretpostavlja se da je i u vrijeme oslobodilačkih ratova bila pusta. Godine 1696. tu su se vjerojatno naselili srpski doseljenici. Zatim je ponovo opustjela, a 1718. god. naselili su je ponovo veoma siromašni Južni Slaveni i Mađari. Godine 1780. im se pridružuju njemački doseljenici. Pripada joj područje Karapandža i naselje Kenđija.[3]


Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Dunav (Zeleni otok), strmi lesni odsjeci Banskog brda, galerijske šume na plavnim ravnima te impozantni spomenik kipara Antuna Augustinčića palim crvenoarmejcima i partizanima pri forsiranju Dunava 11.-22. studenoga 1944. godine, u narodu poznat i kao "Julka", koji dominira nad naseljem te pridonose njegovom turističkom značaju.

Među arheološkim nalazima od starijega željeznog doba do seobe naroda ističe se keltski ratnički grob sa kacigom. U rimsko doba utvrda na limesu Ad Militare.

Šport[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Ante Sekulić, "Hrvatski baranjski mjestopisi"
  • "Tri stoljeća Belja"

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Vojni zemljovidi 1 : 25.000, br. 326-2 Osijek (1974.-1976.)
  2. Mladen Klemenčić, Clive H. Schofield, Miroslav Reba: War and peace on the Danube: the evolution of the Croatia-Serbia boundary U Boundary & Territory Briefing, Vol. 3, No. 3, International Boundaries Research Unit (IBRU), University of Durham (Ujedinjeno Kraljevstvo), 2001., ISBN 1-897643-41-1, str. 22.
    Wikicitati There are a series of documents from the 1950s dealing with pockets on the left bank of the Danube. For example, Osijek district's authorities informed the Croatian government about damage caused by flooding in the Kenđija area (one of the pockets on the left, Serbian, bank of the river) and requested financial help. Another document indicates that no funds were forthcoming at that time but when a similar situation occurred in 1965 at Karapanđa, funds were provided by the Croatia's Ministry of Agriculture. Kenđija is mentioned again in 1961 when the People's Council of Osijek leased the area to the Batina hunting society. It was explicitly stated that Kenđija was wituated "on the territory of this People's Council."'
    (Klemenčić et al., 1999., 22.)
  3. Ivica Getto: I granica na Dunavu - nerješiva? // Glas Slavonije – Internetsko izdanje (urednica: Biljana Kumer), 10. svibnja 2010., URL: http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=1&ID_VIJESTI=124515 – zadnji put pristupljeno 18. studenoga 2010., ISSN 0350-3968 (Internet: ISSN 1333-9486)
    Wikicitati „Posebna su priča naselja poput Kenđije, u kojima živi nekoliko obitelji koje imaju hrvatske putovnice i osobne iskaznice, te čiji automobili i radni strojevi nose BM registaracijske pločice.”
    ()


Noia 64 filesystems home white.pngFlag of Croatia.svg Nedovršeni članak Batina koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.