Bazilika

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Tlocrt Maksencijeve (Konstantinove) bazilike u Rimu iz 4. st.
Stara Bazilika sv. Petra (izgled iz 1450. godine).
Bazilika Sv. Petra u Rimu.

Bazilika (grč.: βασιλική στοά (basiliké) - kraljeva dvorana) je rani oblik kršćanske bogomolje. Vjerovatno je građena od rimskih istoimenih građevina koje su služile kao sudnice i tržnice.

Bazilike imaju i osobine rimskih kuća i katakombi koje su služile kao mjesta za ispovjedanje vjere prije nego što je Kršćanstvo priznato službenom religijom. Naprijed se nalazio Atrij na stupovima. On je vodio na usku terasu na kojoj je bilo tri ili više ulaza u glavni dio zgrade. Središnji dio imao je lađu i nekoliko redova stupova koji su podupirali središnji dio. Iznad su se nalazili prozori.

Građevina je bila okrenuta istoku, s lukovima i apsidama ukrašenim mozaicima. Na uzvišenom dijelu ispod apside je bio oltar s nebom iznad njega. Odmah ispod oltara, često ispod razine poda, nalazio se prostor s moćima sveca zaštitnika. Episkop je držao službu stojeći u središnjem dijelu, na tronu, a ostali svećenici su bili raspoređeni polukružno, lijevo i desno od njega.

Danas Papa Bazilikom naziva posebno privilegiranu crkvu. Postoje velike (basilica maior) i manje Bazilike (basilica minor).

Velike su:

U svakoj od njih postoji oltar koji ne upotrebljavaju ni Papa ni njegovi zamjenici. U Rimu postoji 11 manjih bazilika te mnogo njih širom svijeta.

Poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Bazilika.