Prijeđi na sadržaj

Beilschmiedia

Izvor: Wikipedija
Beilschmiedia
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Tracheophyta
Razred:Magnoliopsida
Red:Laurales
Porodica:Lauraceae
Tribus:Cryptocaryeae
Rod:Beilschmiedia
Nees
Baze podataka

Beilschmiedia, biljni rod iz porodice lovorovki. Izvorno područje rasprostranjenosti ovog roda su tropi i suptropi.[1].

Rod Beilschmiedia je nazvan po Karlu / Carlu Traugottu Beilschmiedu (1793–1848), njemačkom ljekarniku, kemičaru i botaničaru. Bavio se osobito biljnom geografijom, dakle time gdje koje biljke rastu i kako su rasprostranjene. Rod je u njegovu čast imenovao Nees von Esenbeck 1831. godine.

Beilschmiedia su jednodomna stabla. Listovi su nasuprotni do gotovo nasuprotni, što je razlika, jer kod mnogih drugih rodova listove su naizmjenični. Donja strana lista nema papile.[2]

Cvat je metlica ili tirsoidan cvat, dakle razgranat, s mnogo sitnih cvjetova.[2]

Cvjetovi su dvospolni. Imaju hipantij koji je spljošten i čašast, gotovo kao mala plitka zdjelica. Nije stisnut ispod tepala. Tepala ima 6, uspravna su, međusobno jednaka, a unutarnja strana im je bez papila.[2]

Muški dio cvijeta ima 9 plodnih prašnika. Niti prašnika su tanje od antera, a ponekad mogu biti gotovo odsutne, pa antere izgledaju kao da sjede izravno. Antere su dvolokularne.[2]

Raspored prašnika:

  • Prva i druga serija imaju po 3 prašnika, a antere su im okrenute prema unutra.
  • Treća serija ima 3 prašnika. Pri bazi niti ima par žlijezda — reducirane su i nisu srasle. Antere treće serije okrenute su prema van.
  • Četvrta serija može potpuno nedostajati, a može biti prisutna kao 3 staminodija. Ti staminodiji su sagitatni, tj. streličasti.[2]

Plod je bobičast, elipsoidnog ili okruglastog oblika. I tu je važna stvar: nema kupule. Znači plod nije smješten u onu drvenastu čašicu kao kod mnogih drugih lovorovki.[2]

Rod je velik: oko 250 vrsta, s pantropskom rasprostranjenošću. Ima ga po tropima Amerike, Afrike, Azije, Malezije, Australije, pacifičkih otoka i Novog Zelanda. U Americi se proteže od središnjeg Meksika do jugozapadnog Brazila.[2]

U neotropima se spominje 28 taksona. U Brazilu ima 8 vrsta, ali zanimljivo — raspoređene su disjunktno: jedna u Amazoniji, a ostale u jugoistočnom Brazilu.

A Rio de Janeiro je brazilsko središte raznolikosti roda. Tamo raste šest od sedam vrsta jugoistočnog Brazila: B. angustifolia, B. emarginata, B. fluminensis, B. rigida, B. stricta, B. taubertiana.[2]

Vrste

[uredi | uredi kôd]

Vidi Popis vrsta roda Beilschmiedia

Galerija

[uredi | uredi kôd]

Sinonimi

[uredi | uredi kôd]

Heterotipski:

  • Afrodaphne Stapf in J. Linn. Soc., Bot. 37: 110 (1905)
  • Anaueria Kosterm. in Chron. Bot. 4: 14 (1938)
  • Bellota Gay in Fl. Chil. 5: 297 (1851)
  • Bernieria Baill. in Bull. Mens. Soc. Linn. Paris 1: 434 (1884)
  • Boldu Nees in A.P.de Candolle, Prodr. 11: ? (1833), nom. illeg. homonym. post.
  • Hufelandia Nees in Hufeland. Ill.: 11, 21 (1833)
  • Lauromerrillia C.K.Allen in J. Arnold Arbor. 23: 460 (1942)
  • Nesodaphne Hook.f. in Fl. Nov.-Zel. 1: 217 (1853)
  • Purkayasthaea Purkay. in Indian Forester 64: 278 (1938)
  • Thouvenotia Danguy in Bull. Mus. Natl. Hist. Nat. 26: 652 (1920)
  • Tylostemon Engl. in Bot. Jahrb. Syst. 26: 389 (1899)
  • Wimmeria Nees ex Meisn. in A.P.de Candolle, Prodr. 15(1): 65 (1864), not validly publ.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Kew Pristupljeno 25. svibnja 2026.
  2. 1 2 3 4 5 6 7 8 Sinopse taxonômica da família Lauraceae no Estado do Rio de Janeiro, Brasil, pristupljeno 25. svibnja 2026.