Belgijska umjetnost

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Peter Paul Rubens je najslavniji flamanski slikar.
Iskrcavanje Marije Medici u Marseju, 1625., ulje na platnu, 394 × 295 cm, Louvre, Pariz.

Belgijska umjetnost je započela osamostaljenjem Belgije 1830. god., a prije toga bila je dio mosanske, flamanske i holandske umjetnosti.

Mosanska umjetnost[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Mosanska umjetnost

Flamanska umjetnost[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Flamanska umjetnost

Holandska umjetnost[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Holandska umjetnost

19. stoljeće[uredi VE | uredi]

Gustaaf Wapers, Belgijska revolucija 1830., 1835., ulje na platnu, Musée d'Art Ancien, Bruxelles.

Početkom 19. stoljeća u slikarstvu prevladava klasicizam, a najistaknutiji slikari su: J. Paelinck i otac novijeg belgijskog slikarstva François-Joseph Navez, a potom dominiraju romantični slikari: Gustaaf Wapers, Antoine Wierz i Louis Gallait, uz slikare Henri de Braekeleera i Henri Leysa koji njeguju tradicionalno žanr-slikarstvo. Arhitekti T. F. Suys i J. P. Cluysenaar u Bruxellesu i L. Roelandt u Gentu su bili bliski francuskom klasicizmu, a glavni predstavnik historicizma Joseph Poelaert projektirao je reprezentativnu Palaču pravde u Bruxellesu.

Constantin Meunier, Spomenik radu, mramor i bronca, Laeken, Bruxelles.

Po uzoru na Barbizonsku školu u Belgiji se osnivaju slikarske kolonije gdje neposredno u prirodi slikaju Hippolyte Boulanger, I. Meyers i F. Courtens. Slikar i kipar Constantin Meunier radi realistične figure snažne ekspresije. Nadahnuće za portrete i krajolike H. Evenpoel nalazi u francuskom impresionizmu.

20. stoljeće[uredi VE | uredi]

Umjetnici okupljeni u umjetničkoj grupi Moderna umjetnost preuzimaju moderne ideje iz Francuskeneoimpresionizam i fovizam (T. Van Rysselberghe, R. Wouters). U slikarskoj koloniji Laethem-Saint-Martin nedaleko od Genta djeluju simbolisti (F. Khnopff i G. van der Woestyne). Najznačajniji belgijski umjetnici s kraja 19. i početka 20. st. jesu grafičari F. Rops i F. Masereel te dominantna ličnost slikar James Ensor, preteča ekspresionizma.

Pionir moderne arhitekture, Victor Horta, podigao je remekdjelo art nouveauaPalaču Tassee i Trgovačku kuću u Bruxellesu. Njegovi sljedbenici bili su Henry Van der Velde i P. Hankar.

Ekspresionizam doseže vrhunac u djelima C. Permekea, te slikara nadrealističkih kompozicija R. Magrittea i P. Delvauxa. Prvu apstraktnu skulpturu izradio je G. Vantogerloo ("Prostorna konstrukcija", 1917.), a prvu nefigurativnu kompoziciju naslikao je Piere Alechinsky (član grupe Cobra). Slikarstvo informela slijede R. Wyckaert, J. Dealhaut, a bizarnu apstraktnu plastiku izrađuje R. d'Haese. Kinetičke objekte radi P. Bury, a konceptualne ideje iznose među ostalima E. Elias i M. Brooathaers.

Od 1970-ih Panamarenko, L. Copers i odnedavno G. Bijl izrađuju instalacije, a monumentalne videozapise radi M. J. Lafontaine.

Belgijska književnost[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Flamanska književnost
Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Francuska književnost

Belgijsko kazalište[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Belgijsko kazalište

Belgijska glazba[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Belgijska glazba

Mnogi veliki srednjovjekovni i renesansni skladatelji (Gilles Binchois, Orlande de Lassus, Guillaume Dufay, Heinrich Isaac i Jacob Obrecht) potječu iz oblasti koje su danas u Belgiji (tzv. Franko-Flamanska škola). Također, mnogi skladatelji klasične glazbe rođeni su u Belgiji, a najslavniji su svakako: César Franck, Henri Vieuxtemps, Eugène Ysaÿe, Guillaume Lekeu i Wim Mertens.

Slavni belgijski kantautori su: Bobbejaan Schoepen, Jacques Brel, Johnny Hallyday (prije no što je prihvatio francusko državljanstvo), Arno, i Maurane.

Adolphe Sax, izumitelj saksofona, je rođen u Belgiji. Belgija također ima veoma aktivnu jazz scenu čiji su pripadnici ostvarili svjetsku slavu, poput: Aka Moon, Maak's Spirit i Octurn. Harmonist Toots Thielemans i gitarist Philip Catherine su vjerojatno najpoznatiji belgijski jazz glazbenici.

Hooverphonic, osnovani sredinom 1990-ih su slavna belgijska pop / trip hop skupina koja je ostvarila svjetsko priznanje kada su uključeni u filmsku glazbu filma Io Ballo da Sola (hrvatski: Zavodljiva ljepota) redatelja Bernarda Bertoluccija iz 1996. Ostali belgijski popularni sastavi su: Axelle Red, Vaya Con Dios, Kate Ryan i K's Choice.

Belgijski glazbenici koji su utjecali na razvoj elektroničke glazbe su: Front 242, Praga Khan (znan i kao Lords of Acid) i 2 Many DJ's, a ističe se i rock sastav dEUS, dok je hip-hop u Belgiji započeo s Starflam, CNN (iz Bruxellesa) i 't Hof van Commerce sredinom 1990-ih

Poveznice[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Belgijska umjetnost