Beninsko-nigerijska granica
 | |
| Osobine | |
|---|---|
| Entiteti |  Benin Niger |
| Duljina | 809 km |
| Povijest | |
| Formirana | 10. kolovoza 1889. |
| Sadašnje stanje od | 1. listopada 1960. Neovisnost Nigerije |
Granica Benina i Nigerije duga je 809 km, a proteže se od tromeđe s Nigerom na sjeveru do Beninskog zaljeva na jugu.[1]
Granica počinje na sjeveru na tromeđi s Nigerom u rijeci Niger, a zatim se nastavlja u smjeru otprilike od juga prema jugozapadu kopnom, do rijeke Okpara istočno od Warie. Granica zatim nastavlja prema jugu, prateći Okparu u dužini od oko 160 km, razne male potoke i nekoliko kopnenih dijelova, prije nego što završi u Beninskom zaljevu. [2]
Tijekom druge polovice 19. stoljeća Francuska je počela stvarati mala trgovačka naselja na zapadnoafričkoj obali. Godine 1851. potpisan je ugovor o prijateljstvu između Francuske i Kraljevine Dahomej u današnjem južnom Beninu, nakon čega je 1863. uslijedilo stvaranje protektorata u Porto-Novu.[3][2] Kolonija Dahomej (bivše ime Benina) proglašena je 1894. i kasnije je 1899. uključena u mnogo veću federalnu koloniju Francuske zapadne Afrike (Afrique occidentale française, skraćeno AOF).[3][2] U međuvremenu, Britanija je (putem Royal Niger Company) upravljala područjem oko Lagosa od 1861. i Protektoratom Obale Nigera (Calabar je okolno područje) od 1884.[3] Kako se Britanija širila u unutrašnjost, stvorene su dvije kolonije – Protektorat Južna Nigerija i Protektorat Sjeverna Nigerija. Godine 1900. uprava nad ovim područjima prebačena je na britansku vladu, a sjeverni i južni (uključujući Lagos i Calabar) protektorati ujedinjeni su u Koloniju Nigerija 1914.[2]
Grubo razgraničenje između dva teritorija sve do 9 paralele na sjeveru dogovoreno je 10. kolovoza 1889.; ovo je dalje detaljnije razjašnjeno sporazumom od 12. listopada 1896.[3][2] Anglo-francuski ugovor od 14. lipnja 1898. potvrdio je ovu granicu i produžio je prema sjeveru do rijeke Niger.[3][2] Ta je granica potvrđena ugovorom od 19. listopada 1906., s nekim manjim promjenama učinjenim 1912. nakon razgraničenja na terenu koje su kasnije službeno finalizirane razmjenom nota 1914.[2][3] Dionica između Atlantika i rijeke Okpara označena je na terenu sa 142 betonska bloka, a granicu čini ravna linija između njih. [2]
Kako je pokret za dekolonizaciju rastao u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata, Britanija i Francuska postupno su davale više političkih prava i zastupljenosti svojim afričkim kolonijama.[4] Dahomej je proglasio punu neovisnost 1. kolovoza 1960., a nakon toga Nigerija 1. listopada 1960., a njihova međusobna granica postala je međunarodna granica između dviju država.[3][2]
Godine 2004., Benin i Nigerija su osnovali zajedničku komisiju za ponovnu demarkaciju granice jer je većina graničnih oznaka postavljenih 1912. i 1914., kada su Benin i Nigerija još uvijek bili pod kolonijalnom vlašću, nedostajali. Sve granične oznake su pronađene su, osim onih u tri sela za koje se, prema stanju iz 2004., očekivalo da će biti pronađene u sljedeća dva mjeseca. Komisija je potvrdila da su sedam sela u Beninu bila pod upravom Nigerije, a tri nigerijska sela pod upravom Benina, pa je odlučeno da se sa obje države vrate u svoje granice.[5][6]
.jpg)
| Benin | Nigerija |
|---|---|
|
|
- ↑ CIA World Factbook - Benin. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. prosinca 2023. Pristupljeno 23. studenoga 2019.
- 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Brownlie, Ian. 1979. African Boundaries: A Legal and Diplomatic Encyclopedia. Institute for International Affairs, Hurst and Co. str. 164–89
- 1 2 3 4 5 6 7 International Boundary Study No. 91 – Benin-Nigeria Boundary (PDF). 15. listopada 1969. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 1. listopada 2019. Pristupljeno 23. studenoga 2019.
- ↑ Haine, Scott. 2000. The History of France. 1st izdanje. Greenwood Press. str. 183. ISBN 0-313-30328-2
- ↑ Nigeria, Benin re-draw border. News 24. 23. srpnja 2004. Pristupljeno 5. prosinca 2019.
- ↑ Houngnikpo, Mathurin C.; Decalo, Samuel. 2013. Historical Dictionary of Benin. The Scarecrow Press. Lanham. str. 84. ISBN 978-0-8108-7171-7