Benjamin Tolić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Benjamin Tolić (Osoje (Posušje, BiH),[1] BiH, 8. srpnja 1943.)[2] je hrvatski novinar, filozof, diplomat, prevoditelj, publicist, esejist i pisac ogleda. Otac je Ive Marije Tolić,[3] jedne od vodećih svjetskih 40 biologa, djelatnice Instituta Max Planck i Instituta Ruđer Bošković.

Životopis[uredi VE | uredi]

Rodio se je u Osoju u BiH. Mati mu je ostala udovicom u Drugom svjetskom ratu.[1] U Donjim Andrijevcima pohađao je osnovnu školu. Ondje je upoznao svoju buduću suprugu Dubravku, s kojom je poslije zajedno studirao u Zagrebu na Filozofskom fakultetu. Studirao je germanistiku i filozofiju, a Dubravka rusistiku i filozofiju. [4] 1965. su se vjenčali.[1] Oboje su emigrirali 1967. u Beč nakon Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, gdje su nastavili studirati filozofiju.[1] Vratili su se u Hrvatsku 1970. za hrvatskog proljeća. [1] Zaposlio se je kao profesor njemačkog. Radio je po raznim školama u Zagrebu i okolici. Uređivao je Osmojezični rječnik za njemački jezik u LZMK.[1]

Bio je u hrvatskoj diplomaciji tijekom 1990-ih. Predsjednik RH Frano Tuđman imenovao ga je 30. ožujka 1995. za konzula, šefa Konzulata Republike Hrvatske u Švicarskoj konfederaciji, sa sjedištem u Zürichu.[5] Promaknut je 22. studenog 1995. na višu diplomatsku funkciju, na dužnost generalnog konzula Republike Hrvatske u Švicarskoj Konfederaciji, sa sjedištem u Zürichu, s konzularnim područjem koje obuhvaća kantone: Zürich, Schaffhausen, Thurgau, St. Gallen, Appenzell, Zug, Schwyz, Glarus, Luzern, Nidwalden, Uri, Obwalden i Graubünden.[6] Predsjednik Tuđman razriješio ga je te dužnosti 15. svibnja 1998. radi odlaska na novu dužnost, a odluka je stupila na snagu 1. srpnja 1998. godine.[7]

Odlukom predsjednika RH Franje Tuđmana, postavljen je 29. srpnja 1998. za veleposlanika u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske, s time da je odluka stupa snagu 15. rujna 1998. [8]

Obnašao je dužnost glavnog i odgovornog urednika hrvatske novinske agencije HINA-e. Na dužnost je postavlje za HDZ-ove vlade Zlatka Mateše 22. listopada 1998. [9] S dužnosti je razriješen nakon što je HDZ nakon deset godina otišao s vlasti, za koalicijske vlade (SDP, HSLS, HNS i dr.) Ivice Račana 13. srp­nja 2000. godine.[10]

Poslije se aktivirao u politici. 2003. kandidirao se na parlamentarnim izborima na zajedničkoj listi HIP-a i Hrvatskog bloka - pokreta za modernu Hrvatsku. Bio je 4. na kandidacijskoj listi za 7. izbornu jedinicu. [11] Nisu prešli izborni prag.[12]

2007. kandidirao se na parlamentarnim izborima na listi Jedino Hrvatska - Pokreta za Hrvatsku. Bio je nositelj kandidacijske liste, odnosno 1. na kandidacijskoj listi u 5. izbornoj jedinici.[13] Nisu prešli izborni prag.[14]

2011. kandidirao se na parlamentarnim izborima na zajedničkoj listi Akcije za bolju Hrvatsku, Hrvatske demokršćanske stranke i Jedino Hrvatska - Pokreta za Hrvatsku. Bio je 2. na kandidacijskoj listi za 1. izbornu jedinicu. [15] Nisu prešli izborni prag.[16]


Danas piše kolumne za Hrvatsko slovo, hrsvijet.net[17], portal Hrvatskog kulturnog vijeća[18], javno.hr (sada dalje.com) i druge hrv. portale. Objavio je šest knjiga, od čega knjige Tko smo mi?, Sanaderova dionica i Kraj neovisnosti prema Damiru Pešordi predstavljaju "nenamjernu trilogiju".[19]

Bio je politički tajnik stranke Hrvatski blok.[1] Danas je član stranke Jedino Hrvatska - Pokret za Hrvatsku, za čiji portal piše kolumne.[20] Prema svojim političkim stajalištima, drži se izvrnog pravaštva Ante Starčevića i sukladno s time poziva na Savez za Hrvatsku nasuprot Savezu za Europu.[19]

Djela[uredi VE | uredi]

Napisao je knjige:[19]

  • Haški sapun: razgovori o hrvatskoj politici kako ih je od slova do slova bilježio Eugen Patak, 2002., ISBN 9536736136 (zbirka satiričkih kolumna koje je objavio u Hrvatskom slovu od prosinca 2000. do prosinca 2001.)
  • Pamet u glavu: Hrvatska u vrtlogu novoga svjetskog poretka, 2003., ISBN 9539942500 , izdavač: Hrvatski blok
  • Tko smo mi?: ogled o naciji i državi, 2007., ISBN 9789539589804
  • Sanaderova dionica, 2009., ISBN 9789539589811
  • Kraj neovisnosti, 2011. (73 kolumne koje je objavio u "Hrvatskome slovu" od 29. siječnja 2010. do 17. lipnja 2011.), kolumne su po formi mikroeseji koji graniče s pripovjednom prozom, ISBN 9789536736607
  • Vesele karmine, 2013., ISBN 9789536736706

Uredio je knjige:

  • Za uspravnu Hrvatsku, Hrvatski blok - pokret za modernu Hrvatsku, Zagreb, 2005. (izbor priopćenja Hrvatskog bloka), ISBN 9539942519
  • Državotvorno okupljanje, 2006., ISBN 9539942535 ( izbor iz priopćenja za medije i komentara koji su od travnja 2005. do ožujka 2006. objavljeni na internetskim stranicama Hrvatskog bloka)

Preveo je s njemačkog na hrvatski:

Suradnik je na projektima:

  • Osmojezični enciklopedijski rječnik, 1995.

Zastupljen je u zborniku Međunarodne konferencije o europskoj sigurnosti u 21. stoljeću u jugoistočnoj Europi održane 1991. u Dubrovniku u organizaciji Hrvatskog centra za strateške studije (ur. Marin Sopta) i European integration for the 21st century (ur. Vlado Šakić), u izdanju Instituta Ivo Pilar 2001..

Zastupljen je u zbirci:

Nagrade i priznanja[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 Iva Marija Tolić-Norrelykke - Biografija
  2. Izbori 2003.
  3. Odluka o dodjeli odlikovanja Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića Ivi Mariji (Benjamin) Tolić 25. lipnja 2014., Narodne novine br. 84, 14. srpnja 2014.
  4. Dubravka Oraić-Tolić, FFZG
  5. Odluka o imenovanju za konzula, šefa Konzulata Republike Hrvatske u Švicarskoj konfederaciji, sa sjedištem u Zurichu, Narodne novine br.: 25, 14. travnja 1995.
  6. Odluka o imenovanju Benjamina Tolića za generalnog konzula Republike Hrvatske u Švicarskoj Konfederaciji, Narodne novine br.: 97, 1. prosinca 1995.
  7. Odluka o razrješenju Benjamina Tolića dužnosti generalnog konzula Republike Hrvatske u Švicarskoj Konfederaciji, Narodne novine br.: 73, 22. svibnja 1998.
  8. Odluka o postavljenju Benjamina Tolića za veleposlanika u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske, Narodne novine br.: 107, 11. kolovoza 1998.
  9. Rješenje o imenovanju Benjamina Tolića glavnim i odgovornim urednikom Hrvatske izvještajne novinske agencije "HINA", Narodne novine br.: 140, 26. listopada 1998.
  10. Rješenje o razrješenju glavnog i odgovornog urednika Hrvatske izvještajne novinske agencije »HINA«, Narodne novine br.: 70, 18. srpnja 2000.
  11. Hrvatski parlamentarni izbori 2003., kandidacijska lista HIP-Hrv. blok, izbori.hr
  12. Rezultati izbora 2003.
  13. Kandidacijske liste V. izborne jedinice na parlamentarnim izborima 2007.
  14. Rezultati izbora 2007.
  15. Kandidacijske liste I. izborne jedinice na parlamentarnim izborima 2011.
  16. Rezultati izbora 2011.
  17. Hrsvijet.net Kolumne - Benjamin Tolić
  18. Tolić, Benjamin - Portal Hrvatskog kulturnog vijeća
  19. 19,0 19,1 19,2 (HINA): Predstavljena knjiga Benjamina Tolića "Kraj neovisnosti" , dnevno.hr, 28. listopada 2011.
    Predstavljači knjige: novinari i publicisti Mate Kovačević i Damir Pešorda
  20. Jedino Hrvatska
  21. Odluka o odlikovanju Redom hrvatskog trolista broj 01-051-96-15-6/1, Narodne novine br.: 56, 11. srpnja 1996.
  22. Odluka o odlikovanju Spomenicom domovinske zahvalnosti broj 01-051-96-18-6/1, Narodne novine br.: 56, 11. srpnja 1996.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]