Benjamin Tolić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Benjamin Tolić (Osoje (Posušje, BiH),[1] BiH, 8. srpnja 1943.)[2] je hrvatski novinar, filozof, diplomat, prevoditelj, publicist, esejist i pisac ogleda. Otac je Ive Marije Tolić,[3] jedne od vodećih svjetskih 40 biologa, djelatnice Instituta Max Planck i Instituta Ruđer Bošković.

Životopis[uredi VE | uredi]

Rodio se je u Osoju u BiH. Mati mu je ostala udovicom u Drugom svjetskom ratu.[1] U Donjim Andrijevcima pohađao je osnovnu školu. Ondje je upoznao svoju buduću suprugu Dubravku, s kojom je poslije zajedno studirao u Zagrebu na Filozofskom fakultetu. Studirao je germanistiku i filozofiju, a Dubravka rusistiku i filozofiju. [4] 1965. su se vjenčali.[1] Oboje su emigrirali 1967. u Beč nakon Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, gdje su nastavili studirati filozofiju.[1] Vratili su se u Hrvatsku 1970. za hrvatskog proljeća. [1] Zaposlio se je kao profesor njemačkog. Radio je po raznim školama u Zagrebu i okolici. Uređivao je Osmojezični rječnik za njemački jezik u LZMK.[1]

Bio je u hrvatskoj diplomaciji tijekom 1990-ih. Predsjednik RH Frano Tuđman imenovao ga je 30. ožujka 1995. za konzula, šefa Konzulata Republike Hrvatske u Švicarskoj konfederaciji, sa sjedištem u Zürichu.[5] Promaknut je 22. studenog 1995. na višu diplomatsku funkciju, na dužnost generalnog konzula Republike Hrvatske u Švicarskoj Konfederaciji, sa sjedištem u Zürichu, s konzularnim područjem koje obuhvaća kantone: Zürich, Schaffhausen, Thurgau, St. Gallen, Appenzell, Zug, Schwyz, Glarus, Luzern, Nidwalden, Uri, Obwalden i Graubünden.[6] Predsjednik Tuđman razriješio ga je te dužnosti 15. svibnja 1998. radi odlaska na novu dužnost, a odluka je stupila na snagu 1. srpnja 1998. godine.[7]

Odlukom predsjednika RH Franje Tuđmana, postavljen je 29. srpnja 1998. za veleposlanika u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske, s time da je odluka stupa snagu 15. rujna 1998. [8]

Obnašao je dužnost glavnog i odgovornog urednika hrvatske novinske agencije HINA-e. Na dužnost je postavlje za HDZ-ove vlade Zlatka Mateše 22. listopada 1998. [9] S dužnosti je razriješen nakon što je HDZ nakon deset godina otišao s vlasti, za koalicijske vlade (SDP, HSLS, HNS i dr.) Ivice Račana 13. srp­nja 2000. godine.[10]

Poslije se aktivirao u politici. 2003. kandidirao se na parlamentarnim izborima na zajedničkoj listi HIP-a i Hrvatskog bloka - pokreta za modernu Hrvatsku. Bio je 4. na kandidacijskoj listi za 7. izbornu jedinicu. [11] Nisu prešli izborni prag.[12]

2007. kandidirao se na parlamentarnim izborima na listi Jedino Hrvatska - Pokreta za Hrvatsku. Bio je nositelj kandidacijske liste, odnosno 1. na kandidacijskoj listi u 5. izbornoj jedinici.[13] Nisu prešli izborni prag.[14]

2011. kandidirao se na parlamentarnim izborima na zajedničkoj listi Akcije za bolju Hrvatsku, Hrvatske demokršćanske stranke i Jedino Hrvatska - Pokreta za Hrvatsku. Bio je 2. na kandidacijskoj listi za 1. izbornu jedinicu. [15] Nisu prešli izborni prag.[16]


Danas piše kolumne za Hrvatsko slovo, hrsvijet.net[17], portal Hrvatskog kulturnog vijeća[18], javno.hr (sada dalje.com) i druge hrv. portale. Objavio je šest knjiga, od čega knjige Tko smo mi?, Sanaderova dionica i Kraj neovisnosti prema Damiru Pešordi predstavljaju "nenamjernu trilogiju".[19]

Bio je politički tajnik stranke Hrvatski blok.[1] Danas je član stranke Jedino Hrvatska - Pokret za Hrvatsku, za čiji portal piše kolumne.[20] Prema svojim političkim stajalištima, drži se izvrnog pravaštva Ante Starčevića i sukladno s time poziva na Savez za Hrvatsku nasuprot Savezu za Europu.[19]

Djela[uredi VE | uredi]

Napisao je knjige:[19]

  • Haški sapun: razgovori o hrvatskoj politici kako ih je od slova do slova bilježio Eugen Patak, 2002., ISBN 9536736136 (zbirka satiričkih kolumna koje je objavio u Hrvatskom slovu od prosinca 2000. do prosinca 2001.)
  • Pamet u glavu: Hrvatska u vrtlogu novoga svjetskog poretka, 2003., ISBN 9539942500 , izdavač: Hrvatski blok
  • Tko smo mi?: ogled o naciji i državi, 2007., ISBN 9789539589804
  • Sanaderova dionica, 2009., ISBN 9789539589811
  • Kraj neovisnosti, 2011. (73 kolumne koje je objavio u "Hrvatskome slovu" od 29. siječnja 2010. do 17. lipnja 2011.), kolumne su po formi mikroeseji koji graniče s pripovjednom prozom, ISBN 9789536736607
  • Vesele karmine, 2013., ISBN 9789536736706

Uredio je knjige:

  • Za uspravnu Hrvatsku, Hrvatski blok - pokret za modernu Hrvatsku, Zagreb, 2005. (izbor priopćenja Hrvatskog bloka), ISBN 9539942519
  • Državotvorno okupljanje, 2006., ISBN 9539942535 ( izbor iz priopćenja za medije i komentara koji su od travnja 2005. do ožujka 2006. objavljeni na internetskim stranicama Hrvatskog bloka)

Preveo je s njemačkog na hrvatski:

Suradnik je na projektima:

  • Osmojezični enciklopedijski rječnik, 1995.

Zastupljen je u zborniku Međunarodne konferencije o europskoj sigurnosti u 21. stoljeću u jugoistočnoj Europi održane 1991. u Dubrovniku u organizaciji Hrvatskog centra za strateške studije (ur. Marin Sopta) i European integration for the 21st century (ur. Vlado Šakić), u izdanju Instituta Ivo Pilar 2001..

Zastupljen je u zbirci:

Nagrade i priznanja[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 Iva Marija Tolić-Norrelykke - Biografija
  2. Izbori 2003.
  3. Odluka o dodjeli odlikovanja Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića Ivi Mariji (Benjamin) Tolić 25. lipnja 2014., Narodne novine br. 84, 14. srpnja 2014.
  4. Dubravka Oraić-Tolić, FFZG
  5. Odluka o imenovanju za konzula, šefa Konzulata Republike Hrvatske u Švicarskoj konfederaciji, sa sjedištem u Zurichu, Narodne novine br.: 25, 14. travnja 1995.
  6. Odluka o imenovanju Benjamina Tolića za generalnog konzula Republike Hrvatske u Švicarskoj Konfederaciji, Narodne novine br.: 97, 1. prosinca 1995.
  7. Odluka o razrješenju Benjamina Tolića dužnosti generalnog konzula Republike Hrvatske u Švicarskoj Konfederaciji, Narodne novine br.: 73, 22. svibnja 1998.
  8. Odluka o postavljenju Benjamina Tolića za veleposlanika u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske, Narodne novine br.: 107, 11. kolovoza 1998.
  9. Rješenje o imenovanju Benjamina Tolića glavnim i odgovornim urednikom Hrvatske izvještajne novinske agencije "HINA", Narodne novine br.: 140, 26. listopada 1998.
  10. Rješenje o razrješenju glavnog i odgovornog urednika Hrvatske izvještajne novinske agencije »HINA«, Narodne novine br.: 70, 18. srpnja 2000.
  11. Hrvatski parlamentarni izbori 2003., kandidacijska lista HIP-Hrv. blok, izbori.hr
  12. "Rezultati izbora 2003." pristupljeno 8 Listopad 2014
  13. Kandidacijske liste V. izborne jedinice na parlamentarnim izborima 2007.
  14. "Rezultati izbora 2007." pristupljeno 8 Listopad 2014
  15. Kandidacijske liste I. izborne jedinice na parlamentarnim izborima 2011.
  16. Rezultati izbora 2011.
  17. Hrsvijet.net Kolumne - Benjamin Tolić
  18. Tolić, Benjamin - Portal Hrvatskog kulturnog vijeća
  19. 19,0 19,1 19,2 (HINA): Predstavljena knjiga Benjamina Tolića "Kraj neovisnosti" , dnevno.hr, 28. listopada 2011.
    Predstavljači knjige: novinari i publicisti Mate Kovačević i Damir Pešorda
  20. Jedino Hrvatska
  21. Odluka o odlikovanju Redom hrvatskog trolista broj 01-051-96-15-6/1, Narodne novine br.: 56, 11. srpnja 1996.
  22. Odluka o odlikovanju Spomenicom domovinske zahvalnosti broj 01-051-96-18-6/1, Narodne novine br.: 56, 11. srpnja 1996.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]