Biodinamička poljoprivreda

Biodinamička poljoprivreda ili biološko-dinamička poljoprivreda je vid poljoprivrede temeljen na idejama Rudolfa Steinera.

Biodinamička poljoprivreda začeta je nizom predavanja održanim 1924. na imanju Schloss u Koberwitzu, u tadašnjoj Njemačkoj, u današnjoj Poljskoj. Utemeljitelj antropozofije ova predavanja održao je poljoprivrednicima, članovima antropozofskog društva.

Načela[uredi | uredi kôd]

Osnovna Steinerova teza je postojanje „životne snage“ u poljoprivrednim kulturama i tlu, kao i u mineralima i kemijskim elementima, koji utječu na živa bića. Čovjek putem ovako uzgojene hrane u organizam unosi „kozmičke sile“ koje imaju svoje djelovanje na biljke i životinje. Zvijezde navodno imaju svoje međudjelovanje na Zemlju i na pojave na zemlji posredno preko planeta.

Steiner opisuje specifične načine gnojidbe, koji trebaju potaknuti ispravnu vezu kozmičkog i hranidbenog. Iako se navedene „snage“ i „sile“ ne mogu znanstveno utvrditi ni izmjeriti, ^[1] biodinamička poljoprivreda, je pozitivno prihvaćena u praksi, kao poseban oblik ekološke poljoprivrede. Rudolf Steiner je smatrao da je hranjivost živežnih namirnica u padu, tvrdeći da mineralna gnojiva i pesticidi „oduzimaju životnost bilju.“ Na ovom predavanju dane su upute za izradu biodinamičkih pripravaka, koje su kasnije razvijali i primjenjivali naprije sami antropozofi, a kasnije i svi ostali. Ovi pripravci, namijenjeni uglavnom gnojidbi i zaštiti od nametnika, izrađuju se od isključivo prirodnih materijala i imaju specifičan način izrade.

Uskoro nakon ovih predavanja u Koberwitzu je osnovana skupina pod nazivom Pokusni krug antropozofskih poljoprivrednika, za ispitivanje zacrtanih smjernica i načela. Savez Demeter je udruga osnovana 1928., koja izdaje licence za farme i proizvode koji slijede biodinamičku metodu. Nekoliko godina nakon kobervickog tečaja biološko-dinamički pokret počeo se širiti i izvan Njemačke u ostale europske zemlje, i u ostatak svijeta.

Njemački antropozofi Maria Thun i Matthias K. Thun, čitavu su drugu polovicu dvadesetog stoljeća razvijali i istraživali osnovne postavke biološko dinamičke poljoprivrede. Pokusno su vršili sjetvu i sadnju u vremenskom skladu s kretanjima i pozicijama zvijezda u odnosu na planete. Na ovaj način su uspostavili određene zakonitosti. Proučavali su hranjivost, okus te kakvoću hrane. Dalje su razvili i konkretno ispitali Steinerovu tvrdnju o utjecaju nebeskih tijela na pojedine dijelove biljke. Na temelju dobivenih rezultata svake se godine objavljuje sjetveni kalendar, s raznim uputama za sve grane poljoprivrede, osobito za pogodno vrijeme sjetve i sadnje.

Biodinamičko gospodarstvo funkcionira kao zaseban samodostatan organizam. Biodinamičke proizvode certificira Demeter; postoje i druge licence, ali ih može certificirati i bilo koja organizacija za certificiranje ekoloških proizvoda.

Biološko-dinamička poljoprivreda u Hrvatskoj[uredi | uredi kôd]

Sredinom devedesetih djelovalo je društvo s namjerom njegovanja biodinamičke poljoprivrede,^[2] koje je kasnije preraslo u istoimenu udrugu za ekološku poljoprivredu i razvitak sela. U Čakovcu od 1. rujna 2001. godine djeluje društvo za biodinamičko gospodarjenje Čakovec, prvo biodinamičko društvo na području Hrvatske, a od 2005. godine i još jedno. Početkom 2011. godine registrirano je društvo - udruga za istraživanje, promicanje i razvoj biodinamičke poljoprivrede. Jedan je centar osnovan 2008. godine u Donjem Kraljevcu. Osnovni cilj je organizacija predavanja, radionica i seminara iz svih područja Steinerovog djelovanja pa i biološko-dinamičke poljoprivrede.

Literatura[uredi | uredi kôd]

Rudolf Steiner, Poljoprivredni tečaj:Duhovnoznanstvene osnove za napredak poljoprivrede: osam predavanja, uvodni govor i razgovori održani u Koberwitzu kraj Breslaua od 7. do 16. lipnja 1924. i predavanje održano 20. lipnja 1924. Zagreb:Antropozofsko društvo „Marija Sofija“: AGM, 2001. ISBN 953-174-135-2
Praktično vrtlarenje : biološko-dinamička metoda / Maria Thun; Bio-zrno, 1999. ISBN 9539766400
Mjesečev sjetveni kalendar 2006, Duga plus, Čakovec 2005.
Sjetveni priručnik Marie Thun, Ajda Zagreb d.o.o., Vrbovec 2012, ISSN 1848-7521
Meta Vrhunc, Preparati - Biološko-dinamički preparati : proizvodnja i uporaba : rad u skladu s kozmičkim ritmovima : dinamika u biodinamici, Ajda Zagreb d.o.o., Vrbovec 2013, ISBN 9789535754909
Forschungsring/ Universität Kassel- Witzenhausen (Hrsg.): Biologisch-dynamische Landwirtschaft in der Forschung, Verlag Lebendige Erde 2001, ISBN 3-921536-62-6
Herbert H. Koepf, Wolfgang Schaumann und M. Haccius: Biologisch-Dynamische Landwirtschaft, Verlag Eugen Ulmer 1996, ISBN 3-8001-3075-0
Koepf, Herbert (2009). Research in Biodynamic Agriculture: Methods and Results. Biodynamic Farm and Gardening Association. ISBN 0-938250-34-5.

Izvori[uredi | uredi kôd]

↑ Arhivirana kopija (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 15. travnja 2007. Pristupljeno 17. siječnja 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. siječnja 2010. Pristupljeno 17. siječnja 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

Vidi[uredi | uredi kôd]

Sekem

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

[1] Arhivirana kopija (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 15. travnja 2007. Pristupljeno 17. siječnja 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

[2] Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. siječnja 2010. Pristupljeno 17. siječnja 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

[1]

[2]