Biograd na Moru

Koordinate: 43°56′N 15°27′E / 43.94°N 15.45°E / 43.94; 15.45
Izvor: Wikipedija
Inačica 2922266 od 17. svibnja 2011. u 16:06 koju je unio 89.164.197.116 (razgovor) (→‎Poznate osobe)
»Biograd« preusmjerava ovamo. Za druga značenja, pogledajte Biograd (razdvojba).
Biograd na Moru

grb
Država Hrvatska
ŽupanijaZadarska

GradonačelnikIvan Knez

Površina[1]37,2 km2
Površina središta37,2 km2
Koordinate43°56′N 15°27′E / 43.94°N 15.45°E / 43.94; 15.45

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno5 601
– gustoća151 st./km2
Urbano5 601
– gustoća151 st./km2

Poštanski broj23210

Zemljovid

Biograd na Moru na zemljovidu Hrvatske
Biograd na Moru
Biograd na Moru

Biograd na Moru na zemljovidu Hrvatske

Biograd na Moru je grad u Hrvatskoj.

Zemljopis

Jedino naselje je grad Biograd na Moru (stanje 2006). Biograd, grad i luka u sjevernoj Dalmaciji, nalazi se 28 km južno od Zadra. Smješten je na malom poluotoku i kopnu. Na njegovoj sjevernoj strani je uvala Bošana a na južnoj Soline. Ispred grada su otoci Planac i Sv. Katarina (sa svjetionikom). Prosječna temperatura zraka u siječnju je 7 °C a u srpnju 24.5 °C, s prosječnim godišnjim padalinama od 840 mm. U uvali Soline nalazi se velika javna, pješčana plaža okružena borovom šumom. Biograd je lokalni trgovački i prometni centar, s dobrim vezama prema svojem zaleđu, okolnim obalnim naseljima i gradićima i otokom Pašmanom. Kroz grad prolazi magistralna jadranska cesta, a nekih 15 km sjeverno je čvor Benkovac na autocesti Zagreb - Split. Biograd je centar rivijere koja obuhvaća Sv. Petar na Moru, Turanj, Sveti Filip i Jakov, Biograd, Pakoštane i Drage, kao i više naselja na otoku Pašmanu: Tkon, Kraj, Pašman, Barotul, Mrljane, Neviđane, Dobropoljana, Banj i Ždrelac, i Vrgadu na istoimenom otoku.

Povijest

Biograd na Moru je hrvatski kraljevski grad koji se prvi put spominje sredinom X. stoljeća, dok je u XI. stoljeću bio sjedište hrvatskih kraljeva i biskupa. Najveći procvat Biograd je doživio kao prijestolnica srednjovjekovnih hrvatskih vladara, a godine 1102. u njemu je okrunjen ihrvatsko-ugarski kralj Koloman. Godine 1202. Biograd je utočište bjeguncima iz Zadra (→Križarska opsada Zadra), te se naziva i Zara vecchia. Tijekom 13. i 14. stoljeća gradom upravljaju cetinski knezovi, vranski templari i bribirski knezovi Šubići. Od 1409. do 1797. je pod vlašću Venecije. Stradao je u mletačko-turskim ratovima, a 1521. i 1646. je porušen i zapaljen. U 16. i 17. stoljeću u Biogradu je središte hrvatske narodne vojske koja je imala veliku ulogu u protuturskim ratovima. Zbog ratnih stradanja njegova važnost opada, da bi opet ojačao početkom 19. stoljeća kada za vrijeme francuske vladavine dobiva općinu i sud. Turistički razvoj Biograda počeo je između dva svjetska rata. Prvi gosti, Česi, počeli su dolaziti u Biograd tijekom 1920-tih. Prvi hotel sagrađen je 1935. na mjestu današnjeg hotela Ilirija. Za srpske agresije (1991.-1993.) grad je pretrpio velika razaranja dalekometnim topništvom. Sve do 1993. su velikosrbi pokušavali i zauzeti grad, a jedna od takvih akcija je bila 30. lipnja 1993., kada su pored Zadra granatirali i Biograd na Moru. Grad je osvojio srebrnu medalju i prestižnu nagradu Srebrni cvijet Europe 2007., za hortikulturno i urbano uređenje mjesta.

Gospodarstvo

Gospodarstvo je bazirano na poljoprivredi, ribarstvu i turizmu. Biograd je trajektna luka za otok Pašman, ali također je i mikroregionalno središte okolnih mjesta i općina.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2001. broj stanovnika iznosi 5.259, (procjena za 2005. - 5.879 stanovnika)

Popis 1991.

Uprava

Upravnu jedinicu Grada Biograda čini samo uže gradsko područje. Ostala naselja koja su bila u sastavu prijeratne općine Biograd na Moru izdvojena su u nove općine Pakoštane, Pašman, Sveti Filip i Jakov teTkon.

Ovlasti i obveze koji proizlaze iz samoupravnog djelokruga Grada Biograda na Moru podijeljeni su između mjesnih odbora (četiri mjesna odbora), Gradskog vijeća, gradonačelnika i upravnih tijela Grada Biograda na Moru.


Gradonačelnik i zamjenik gradonačelnika izabrani na izborima 2009. godine:


Gradonačelnik: Ivan Knez

Zamjenik gradonačelnika: Marijan Stopfer


'Sastav gradskog vijeća izabran na izborima 2009.godine:'


Predsjednik vijeća: Tonći Šangulin (HDZ)

Potpredsjednik vijeća: Ivan Piškor (HSS)

Potpredsjednica vijeća: Anka Merdić (SDP)

Članovi vijeća:

1.Toni Bogdanić (HDZ)

2.Melanija Ražov Radas (HDZ)

3.Marin Eškinja (HDZ)

4.Ante Lukačić (HDZ)

5.Marica Mrkić (HDZ)

6.Šime Mršić (HDZ)

7.Eddie Stamičar (HDZ)

8.Suzana Tolić (HDZ)

9.Nikola Tomić (HDZ)

10.Tonći Šangulin (HDZ)

11.Ivan Piškor (HSS)

12.Danijel Karabatić (SDP)

13.Ana Buovac (SDP)

14.Anka Merdić (SDP)

15.Nelka Malešević (Koalicija DSU-HNS)


'Sastav vijeća mjesnih odbora izabranih na izborima 2009. godine:'


I. Mjesni odbor Grada Biograda na Moru za predio POLUOTOK i CENTAR

Članovi vijeća:

1.Nives Čotrić (predsjednica) (HDZ)

2.Antun Bakija (potpredsjednik) (HSS)

3.Josip Lukačić (HDZ)

4.Frane Jelić (HDZ)

5.Mirko Jeličić (HSS)

6.Dragica Pelicarić (SDP)

7.Veljko Pelicarić (SDP)


II. Mjesni odbor Grada Biograda na Moru za predio RUST, METERIZE, TUČE, GRANDA i KUMENAT

Članovi vijeća:

1.Mario Deur (predsjednik) (HDZ)

2.Mladen Bašić (potpredsjednik) (HDZ)

3.Božidar Dominis (HDZ)

4.Slavica Lukačić (HDZ)

5.Ivana Jakovac (HDZ)

6.Dalibor Budan (SDP)

7.Mario Jeličić (HSS)


III. Mjesni odbor Grada Biograda na Moru za predio JAZ, VRULJINE, KOŽINA i BOŠANA

Članovi vijeća:

1.Mirko Bobić (predsjednik) (HDZ)

2.Boško Uroda (potpredsjednik) (HDZ)

3.Ines Miloš (HDZ)

4.Mario Tolić (HDZ)

5.Katarina Pervan (HSS)

6.Anka Merdić (SDP)

7.Mijo Putrić (SDP)


IV. Mjesni odbor Grada Biograda na Moru za predio KOSA ISTOK, KOSA ZAPAD i JANKOLOVICA

Članovi vijeća:

1.Josip Šarić (predsjednik) (HDZ)

2.Ivana Pešić (potpredsjednica) (HDZ)

3.Marija Zrilić (HDZ)

4.Zlatko Vrankulj (HDZ)

5.Ivana Filipović (HDZ)

6.Maja Pilipović (HDZ)

7.Luka Filipović (SDP)


Prethodni sastavi gradskog vijeća i gradonačelnici:


'Gradsko vijeće izabrano na izborima 2001. godine'

Gradonačelnik: Mirko Rudić (HSS)

HSS 7 vijećnika

HDZ 6 vijećnika

SDP 1 vijećnik

NL Uroda 1 vijećnik


'Gradsko vijeće izabrano na prijevremenim izborima 2004. godine'

Gradonačelnik: Darko Eškinja (HDZ)

HDZ-HSP 9 vijećnika

HSS 3 vijećnika

HSLS 2 vijećnika

SDP 1 vijećnika


'Gradsko vijeće izabrano na izborima 2005. godine'

Gradonačelnik: Darko Eškinja (HDZ)

HDZ 9 vijećnika

SDP-HNS 3 vijećnika

NL Uroda 1 vijećnik

HSLS 1 vijećnik

HSU 1 vijećnik


Poznate osobe

Spomenici i znamenitosti

Obrazovanje

  • Osnovna škola Biograd na Moru
  • Srednja škola Biograd na Moru
  • Visoka škola "Baltazar Adam Krčelić" ,studij Poslovanje i upravljanje,Odjel poslovne ekonomije i financija s turističkim modulom

Kultura

Kulturne udruge:

  • Gradska glazba
  • KUD „Kralj Tomislav"
  • Mješoviti pjevački zbor Sv. Cecilija
  • Dječji forum društva „Naša djeca"
  • Muška klapa Biograd

Sport

Sporske udruge:

  • Vaterpolo plivački klub „Biograd"
  • Hrvatski nogometni klub „Primorac"
  • Rukometni klub „Biograd"
  • Atletski sportski klub „Maraton"
  • Atletski klub „Soline"
  • Karate klub „B"
  • Teniski klub „Biograd"
  • Teniski klub „As"
  • Jedriličarski klub „Biograd"
  • Ronilački klub „Albamaris"
  • Športsko-ribolovna udruga „Podlanica"
  • Plivački klub „Dupin"
  • Košarkaški klub „Biograd"
  • Odbojkaški klub „Biograd"
  • Klub odbojke na pijesku „Soline"
  • Jet ski klub "Maestral"
  • Moto klub Duhovi (www.mk-duhovi.hr)
  • Malonogometni klub „Gauni"

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Biograd na Moru


  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886